'Muzej samoubojstava', Ariel Dorfman, prevela Mirna Čubranić (Petrine knjige)

Joseph Hortha, nizozemski milijarder koji je preživio holokaust, angažira disidentskog pisca Ariela da otkrije istinu o misterioznoj smrti Salvadora Allendea. Vezani iznimnim poštovanjem prema pokojnom čileanskom predsjedniku i neutaživom potrebom da doznaju je li ubojstvo ili samoubojstvo okončalo njegov život tijekom Pinochetova državnog udara 1973., dvojica muškaraca kreću u istragu koja će ih odvesti od Washingtona i New Yorka, preko Santiaga i Valparaísa sve do Londona. Tijekom ove uzbudljive istrage pred čitateljem se niže galerija najšarolikijih likova, od grobara, fotografa vjenčanja koji predviđa budućnost mladenaca, atentatora do pisaca i glazbenih zvijezda. Ono što počinje kao intrigantna priča razvija se u nevjerojatnu filozofsku sagu o ljubavi, obitelji, fašizmu i egzilu koja postavlja pitanje što dugujemo svijetu, jedni drugima i sebi. I dok se Joseph bori s činjenicom da se obogatio nesvjesno uništavajući planet, Ariela proganja misao da je svojom odsutnošću tijekom puča prouzročio nestanak prijatelja. Hrabro miješajući fikciju i stvarnost, maštu i povijest, autor istražuje granice romanesknog žanra, proširujući ga na neslućen i izniman način.

'Slobodna', Lea Ypi, prevela Katarina Penđer (OceanMore)

Albanija 1989., izolirana i zaboravljena zemlja u koju je teško ući, a još je teže iz nje izaći, zemlja u kojoj su politička smaknuća nevidljiva svakodnevica, a stajanje u redovima za hranu oblik društvenosti. Za desetogodišnju Leu Ypi ta je zemlja dom: mjesto sigurnosti, zajedništva, nade i slobode. Kada je u prosincu 1990. i u Albaniji srušen komunistički režim, Lea otkriva mnoge istine o svojoj obitelji i povijesti zemlje, a sloboda poprima nova značenja. No nade će se brzo raspršiti: beskrupulozni profiteri uništavaju gospodarstvo i izgledi za bolju budućnost raspadaju se u nezaposlenosti i masovnom egzodusu.Knjiga 'Slobodna: odrastanje na kraju povijesti' zadivljujuća je memoarska proza o odrastanju usred političkih previranja, o jednoj obitelji čija je povijest isprepletena s poviješću zemlje, ujedno i pronicavo promišljanje o granicama napretka i teretu prošlosti, o sjajnim idealima i surovoj stvarnosti. Ali prije svega o životima ljudi u vihoru povijesti. Kritičari hvale njezinu sposobnost majstorskog pripovijedanja koje balansira između humora, patosa i kritičke introspekcije. U ovom iznimnom djelu, Ypi uvlači čitatelje u svoje djetinjstvo obilježeno ideološkom odanošću Partiji, dok istodobno beskompromisno propituje stvarnost života u tiranskom režimu.

'Sjećanje zraka', Caroline Lamarche, prevela Mirna Šimat (Disput)

'Sjećanje zraka' suvremene belgijske spisateljice Caroline Lamarche introspektivna je priča o psihičkom i fizičkom zlostavljanju kroz koju nas vodi neimenovana pripovjedačica. Roman započinje njezinom pričom o uvijek istom snu što ga sanja, a u kojem tijelo mrtve žene – koja sliči glavnoj junakinji iz mlađih dana – leži na dnu provalije. U nastavku pripovjedačica pokušava doprijeti do te žene prisjećajući se njezine prošlosti i načina na koji ju je ta prošlost dovela do mjesta gdje se sada nalazi. Pritom je ponajviše usredotočena na zajednički život s posljednjim muškarcem kojeg je voljela, nazivajući ga “Prijašnjim”, na sedmogodišnji odnos koji se svodio na njegovo psihičko zlostavljanje i manipulaciju, a potom i na fizičko nasilje. Iz junakinjina intimnog monologa saznajemo da je Prijašnji protiv nje koristio činjenicu silovanja koje je doživjela u prošlosti, prije dvadeset godina, a za koje ona nema nijednog drugog svjedoka osim zraka. Kratak, ali gust roman. Bogat emocijama. Tekst koji vas prodrma. Autorica se ne razbacuje riječima, nego ih pomno odabire. Piše neposredno, poetično. Njezina štedljivost na riječima tjera nas da ono bitno tražimo između redaka.

'Životinjska farma', George Orwell, preveo Marko Maras (Lumen)

George Orwell napisao je 'Životinjsku farmu' između studenoga 1943. i veljače 1944., nadahnut Ruskom revolucijom i izdajom njezinih ideala. Ova politička basna, zamalo izgubljena kada je njemačka raketa V1 razorila Orwellov londonski dom, postala je jedno od njegovih najpoznatijih djela. Priča o skupini domaćih životinja koje svrgnu svoje ljudske gospodare i uspostave egalitarno društvo, samo da bi njihovi vođe, vlastoljubive svinje, izdale uzvišene ideale revolucije, brutalna je alegorija moći i licemjerja. Svinje postupno preuzimaju potpunu kontrolu, pretvarajući novu zajednicu u još okrutniju diktaturu, čime Orwell upozorava na opasnost da sloboda nestane zbog nezasitne želje za vlašću.Osam desetljeća nakon prvog objavljivanja, Životinjska farma i dalje je jednako oštra i bistroumna kao i tada – poput stakla kroz koje jasno vidimo istine o ljudskoj prirodi, moći i pokvarenosti. Unatoč vremenskoj udaljenosti, Orwellovi nezaboravni likovi, od pametnih, manipulativnih svinja do naivnih i odanih radnih životinja, ostaju snažni simboli političkog licemjerja i nepravde. Njihove sudbine zrcale univerzalne strahove i nade, opominjući nas na cijenu revolucije i krhkost slobode, podsjećajući da su najveće izdaje često one koje dolaze iznutra. Sada je ova alegorija, svježa i aktualna kao i prvog dana, dostupna hrvatskim čitateljima u novom prijevodu Marka Marasa i izdanju Lumena.

'Samo jedna od', Petra Prtajin (Naklada Ljevak)

Među urbanim tinejdžerima nema surovijeg stanja od izolacije. Ponekad je jedino rješenje bijeg – od njih, od sebe. Odbačena, Pia se ipak ne može pomiriti sa samoćom. Pokuša slijediti stado, ali svaki put biva otjerana. Podsmijesi, zlostavljanje, javno i virtualno izvrgavanje ruglu. Saznaje da nevidljivost i izolacija nipošto nisu najgore što se čovjeku može dogoditi. Svoju bol odluči gutati daleko od svih, razoružana i ismijana. Ipak, dogodi se da upravo oni koji prigrle svoju odbačenost prizovu neke neočekivane ljubavi, nova iskustva, zajednicu pomaknutu do ruba, otvore se prema sigurnosti i samouvjerenosti koju pruža. Cijena je pripadnosti, međutim, visoka. "Roman 'Samo jedna od', koji je autorica započela pisati već u srednjoj školi 2019., izravno i nemilosrdno prikazuje generaciju koja ne vjeruje u laži onih prethodnih jer ostale su im tek ušminkane ruševine, svijet bez temelja u kojem samo valja letjeti što više, odagnati pomisao na pad, željeti sve i sada jer sutra je tako daleko. Međutim, one koji steknu moć novim pripadanjem, čeka grubo prizemljenje kada shvate koliko riječi pripadanje i propadanje – zvuče nevjerojatno slično.” (Kristian Novak, urednik knjige)