Na 420 stranica rječnik Veljka Kajtazija sadrži više od 12.000 riječi, a dodanisu i nazivi nekih ustanova, udruga i slično. Kajtaziju se zamisao o pisanjuprvoga romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika javila još tijekom ranogaškolovanja, budući da je nailazio na teškoće zbog dvojezičnosti. Kao jednu odzadaća prvoga rječnika autor je naveo obračunavanje s problemom odumiranjaromskog jezika.

'Najnovija istraživanja potvrdila su strahovanja da neke romskesredine u Hrvatskoj uopće ne govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakvenavike koristiti se njime', istakao je Veljko Kajtazi. Dodao je da je jedan odrazloga odumiranja toga jezika što brža i bezbolnija integracija romskihobitelji u hrvatsko društvo koju sve veći broj romskih obitelji nastojiostvariti.

Također, cilj rječnika je pomoći Romima pri opismenjivanju iškolovanju na svim razinama. Romski jezik čini sustav od više desetaka, doodređenog stupnja povezanih dijalekata oblikovanih pod utjecajem jezika zemaljau kojima žive ili su dulje boravili, pa se njihovi govornici katkad međusobnogotovo uopće ne razumiju. Zbog tih je razlika Veljko Kajtazi pri skupljanjumaterijala za rječnik koristio riječi i frazeme iz nekoliko dijalekata koji semogu čuti na prostorima jugoistočne Europe. Recezent Alemko Gluhak je Kajtazijevrječnik nazvao 'vrijednim doprinosom romskoj kulturi u Hrvatskoj i kulturi uHrvatskoj uopće' te ustvrdio da je sastavljen na korist poznavatelja romskogajezika kao i poznavatelja hrvatskoga jezika.

Povodom predstavljanjaRomsko-hrvatskog i hrvatsko romskog rječnika, a ujedno i proglašenjaMeđunarodnog dana romskoga jezika, udruga Kali Sara u prostorijama Centra zakulturu Trešnjevka priprema prigodni koncert.