NOVA IZLOŽBA

'Povijest i značenje umijeća pisanja' u Arheološkom muzeju

  • Autor: I.B./Hina
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 16:52
  • Objavljeno 20.12.2016 u 20:29
Hrvatsko muzejsko drustvo i ove je godine organiziralo Noc Muzeja koje iz godine u godinu posjecuje sve veci broj stanovnika. Noc Muzeja odrzava se jednom godisnje od 2005 godine. Za posjetitelje su muzeji otvoreni od 18 sati do jedan sat nakon ponoci. Br

Hrvatsko muzejsko drustvo i ove je godine organiziralo Noc Muzeja koje iz godine u godinu posjecuje sve veci broj stanovnika. Noc Muzeja odrzava se jednom godisnje od 2005 godine. Za posjetitelje su muzeji otvoreni od 18 sati do jedan sat nakon ponoci. Br

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

U vrijeme ubrzanih promjena uzrokovanih digitalnim tehnologijama i kao svojevrsni oproštaj od mnogih starih medija pisanja, zagrebački Arheološki muzej postavio je izložbu 'Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja', koja promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja diljem svijeta

Izložba autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se može razgledati od utorka, pokazuje što sve podrazumijeva pismo kao najznačajniji izum čovječanstva u civilizacijskom smislu. Govori se i o tome što je sve pismo, što je protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta.

'Kao egiptologu bilo mi je zanimljivo pogledati nastanak pisma i njegov razvoj u svim dijelovima svijeta, a kada se kao koautor pridružio Filip Beusan obrađen je i dio od ranih hrvatskih spomenika do modernog doba', rekao je Igor Uranić za Hinu.

Ocijenio je kako je izložba iznimno bogata raznim temama, od ranog pisma i prvih ideja komuniciranja u spiljama, preko pisama Kine, Japana, Bliskog Istoka do hebrejskog pisma. 'Izložba sveobuhvatno pokušava prikazati značajan dio fenomena pisma i pisanja, a završava s porukama odaslanima u Svemir i prikazom DNK molekula kao sofisticiranog civilizacijskog oblika pisanja', dodao je.

Po njegovim riječima, to je ponajprije edukativna izložba za učenike, a prati je i publikacija koja daje dublji pregled tematike. Izložba donosi povijesni pregled strojnog pisanja, za što je napravljena replika potpuno funkcionalnog Gutenbergovog tiskarskog stroja.

Tu je i replika Misala po zakonu rimskoga dvora - prve hrvatske tiskane knjigu otisnute samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije, a prvi put domaćoj se javnosti predstavlja i kako izgleda Khipu - jedan od najstarijih sustava za bilježenje podataka kojeg su koristile drevne Inke.

Povijest značenja pisma promatra se od crteža u Altamiri, preko nastanka i razvoja pisma u raznim dijelovima svijeta, do poruka koje je NASA 1977. godine na Voyageru 1 i 2 poslala potencijalnim izvanzemaljskim čitateljima. Prikazat će se klinasto pismo, egipatsko, etruščansko, koptsko, indijska pisma, arapsko, hebrejsku kvadratu, feničko, kinesko, japansko, korejsko, tibetsko, linear A i B, latinsko, grčko te Brailleovo pismo.

Pisanje se na izložbi predstavlja kao komunikacija, ali i sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama, a ispričana je i priča svakog od pisama, o njegovom nastanku, estetici, i o pisarima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima.

Kako se ističe u najavi izložbe, 'Post Scriptum' je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja, s obzirom da se današnji zapisi nalaze na diskovima, 'oblacima' i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru.

'Promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima', dodaje se.

'Pismo i pisanje se mijenjaju, sada smo većinom na digitalnim medijima, no i dalje živi umjetnost kaligrafije koju također predstavljamo na izložbi', rekao je Uranić.

Prema nekim podacima, u 2011. godini je objavljeno milijun puta više tekstova nego u cijeloj povijesti čovječanstva, no pitanje je, smatra Uremić, koliko su ti tekstovi relevantni. Kao novu zanimljivu pojavu izdvaja što se slikovno pismo vraća i u obliku najmodernijih tehnologije, i to kao 'smajlići' koji funkcioniraju po logici nekih starih pisama, primjerice egipatskog.

'Stvari se definitivno mijenjaju drastičnije nego ranije, no pisanja će uvijek biti iako će se zasigurno promijeniti', ustvrdio je.

Izložba 'Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja' ostaje otvorena do 15. ožujka iduće godine.

457215,456869,456452,456004

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi