FOTOGRAFIJSKA PUBLICISTIKA

Pogled u pretprošlo stoljeće

  • Autor: Mario Bošnjak
  • Zadnja izmjena 21.12.2011 14:28
  • Objavljeno 21.12.2011 u 11:50
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Novo elektroničko izdanje Hrvatskoga državnoga arhiva 'Album von Dalmatien' Franza Thiarda de Laforesta zbirka je iznimne fotografske vrijednosti, kako dokumentarne, tako i likovne

Gradske vedute, pejzaži, spomeničke aglomeracije Dalmacije i širega jadranskoga uzmorja i zaleđa zapravo su zanimljivo postavljena retrospektiva Laforestova rada u više od trideset godina, u razdoblju od 1866. do 1898. godine, kada je autor sa svojom glomaznom fotografskom opremom, iz najranije faze pojavljivanja novoga fotografskog medija, obilazio i ustrajno snimao svekoliko područje istočne strane Jadrana.

U popratnom tekstu Nade Grčević napisanu za katalog izložbe 'Franz Thiard de Laforest i njegov veliki Album von Dalmatien' (2005) ona otkriva da je autor rođen u Beču 1838, a umro u Kotoru 1911, te da potječe iz burgundske obitelji Thiard de Bissy s početka 16. stoljeća. Unuka mu je slikarica Lidija Laforest-Čukvas, koja živi u Zagrebu i koja je darovala predmetni album s ostatkom dotične zbirke Hrvatskom državnom arhivu na daljnju skrbi i obradu te je tako i omogućeno izdanje o kojem je ovdje riječ. Prema obiteljskoj predaji, zna se i da se prije dolaska u Zadar zadržao u Trstu i da je iz Zadra otišao u Šibenik najkasnije 1866. godine. Tada je iz Šibenika odlazio snimati do Splita i Omiša, a 1873. ponovno do Splita i Boke kotorske. Stanje iskopina pokazuje da je Solin snimao najvjerojatnije između 1874. i 1877, a to bi značilo i da je u to doba postao splitskim fotografom (Franz Laforest, Fotograf in Spalato).

Naime, na priloženim snimkama vidi se čuveni salonitanski akvadukt u poprilično ruševnom stanju, a zatim i obnovljen. Zanimljivo je da je isti akvadukt još jednom, relativno nedavno, iz urbanističkih razloga potpuno rastavljen i sastavljen. U to doba Laforest se bavi ponajviše pejzažnom fotografijom pa tako čak od četiri snimka spajanjem nastaje neponovljiva fotografija panorame Splita snimljena s Marjana. Pozoran današnji motritelj primijetit će, osim, dakako, mnogo praznoga prostora oko tadašnjega centra grada, zanimljivu činjenicu da ni pošumljavanje Marjana još nije bilo završeno u zadnjoj trećini devetnaestoga stoljeća. Također se na snimkama Splita iz toga doba može vidjeti pripremanje obnove zvonika splitske katedrale i još poneki zanimljivi detalji prije raznih obnova i restauriranja Dioklecijanove palače. Takvo komparatističko zagledavanje u ono što je fiksirao Laforestov vremenski stroj u odnosu na ono što se danas može vidjeti iz njegova nekadanjeg očišta najveće je promatračko veselje svima onima koji si mogu predočiti današnja ili jučerašnja stanja na terenu. Posebno bi bilo zanimljivo danas potražiti i snimiti iz njegove pozicije pojedine vidike i vidikovce.

Franz Thiard de Laforest

Franz Thiard de Laforest

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ista autorica otkriva da su njegove ranije fotografije bile snimljene u tehnici kolodijske mokre ploče i na velikim formatima, što je zahtijevalo tešku opremu koju je trebalo nositi do raznih uzvisina i strmina odakle su pucali najbolji pogledi na mediteranski pleinair u kojem se tada skladno ističu spomenici i gnijezde iznimne urbanističke cjeline. Taj postupak bio je bitan tehnološki napredak jer je ekspozicija pri snimanju skraćena na samo 10 sekundi. S obzirom da je Laforest bio, zapravo, apsolutni pionir u vanjskim snimanjima te da je fotografska tehnika bila nerijetko gotovo imobilna, malo se žanr scena može naći na njegovim fotografijama. Ljude, zapravo, viđamo tek kao vizualne akcente u gradskim prizorima.

Oni su uglavnom ukočeni i zagledani u kameru jer su, vjerojatno, tako bili navikli pri atelijerskom snimanju dugim ekspozicijama ili bi možda zastajali inkantani u čudu kada bi uopće u eksterijeru vidjeli fotografa s nekim čudnim napravama. No ipak ima ljudi na njegovim snimkama koji su u naoko prirodnim pozama ili primjereno mirni, kao što je primjerice slika Bokeljske mornarice, masovka sjajno, upravo filmski aranžirana. No čini se da našega Bečanina s golemom kamerom nekako 'nije držalo misto', kako se to u Dalmaciji kaže, pa je ta fotografska ptica selica obilazila i neko vrijeme ostajala u svim značajnijim gradovima na putu prema krajnjem jadranskom jugu. Živio je tako i djelovao ili ih barem samo posjećivao, osim spomenutih, u sljedećim gradovima na moru, otocima ili u unutrašnjosti: Hvaru, Korčuli, Metkoviću, Mostaru, Dubrovniku, Kotoru, Perastu, Herceg Novome, Risnu, Prčanju, Tivtu, Budvi, Baru, Cetinju, Podgorici i vjerojatno još ponegdje.

Sva ta mjesta mogu ga smatrati svojim prvim značajnim fotoportretistom, panoramistom i prabilježnikom svjetlopisom. Posebno su zanimljive snimke unutrašnjosti Crne Gore. Mnoga čuda prirode, riječni klanci, gorski predjeli divlje ljepote, visoravni i riječne doline, onako kako ih je snimio Laforest, zaista opravdavaju najvećim dijelom epitet koja si ta državica voli pridavati, a to je da je ekološka. Naime, fotografije o kojima je ovdje riječ prikazuju takve pejzaže koji su jednostavno morali ostati nedirnutima.

Franz Thiard de Laforest

Franz Thiard de Laforest

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Sve u svemu, 'Album von Dalmatien' Franza Thiarda de Laforesta, kako je predstavljen na CD-u, izdavački je uspjeh koji su, valja to zabilježiti, akribično pripremili djelatnici Hrvatskog državnog arhiva: autor tekstova o albumu, zbirci i Franzu Thiardu de Laforestu je Hrvoje Gržina, cjelokupnu zbirku i fotografije opisali su Hrvoje Gržina i Zvonimir Baričević, a fotografije su digitalizirane u Središnjem fotolaboratoriju HDA. Omot izdanja osmislio je i grafički oblikovao Damir Pildek, a programsko rješenje CD-a osmislila je i grafički oblikovala i uredila Ivana Ćenan iz Avicene Software d.o.o. Tekst o Fototeci HDA pripremio je Zvonimir Baričević, a podatke o HDA pripremila je i izdanje uredila Vlatka Lemić.

Valja svakako naglasiti da je 'Album von Dalmatien' Franza Thiarda de Laforesta i jedna od najznačajnijih fotografskih cjelina unutar 23.500 dužnih metara (!) arhivskog gradiva nastalog od 10. stoljeća do danas, a koje se nalazi u 1850 arhivskih fondova i zbirki HDA.

Ta je izvorna pisana, slikovna, snimljena i na druge načine dokumentirana baština dostupna javnosti u čitaonicama HDA i preko mrežno dostupne baze podataka Registra arhivskih fondova i zbirki RH, koji je dio nacionalnog arhivskog informacijskog sustava ARHiNET.

Te su napomene za one koje je posebno zainteresirao ovaj prikaz. Mogu tako vidjeti i doznati mnogo više nego što je ovdje zapisano. I još o koječemu, mogu tako izokrenuti Laforestovu napravu za slanje slika budućnosti da bi ugledali sadašnjost.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi