U POTRAZI ZA UTJEHOM

Pljunete li kad vidite crnu mačku? Evo što o praznovjerjima kažu etnologinja Lidija Bajuk i psihologinja Mirjana Krizmanić

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 21.10.2018 10:56
  • Objavljeno 21.10.2018 u 10:56
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Filip Brala/PIXSELL

Htjeli mi to priznati ili ne, praznovjerni smo. Neki će još uvijek tri puta pljunuti kada vide crnu mačku ili zaželjeti želju tijekom puhanja svjećica na rođendanskoj torti. To je dokaz da još uvijek koristimo određene simbole ili vjerovanja u svakodnevnom životu, a ponekad toga nismo ni svjesni. Koja je pozadina praznovjerja te zašto se ljudi i danas oslanjaju na njih za tportal govori Lidija Bajuk koju poznajemo kao pjesnikinju i kantautoricu etno glazbe, a sada nastupa u ulozi postdoktorandice na Institutu za etnologiju i folkloristiku

Strepite od petka 13., mahnito tražite djetelinu s četiri lista, bacate novčić u fontanu ili bunar za sreću, a kada se ugrizete za jezik, razmišljate o tome tko bi vas mogao ogovarati? Ovo su samo neka praznovjerja u koja danas vjerujemo te se ponašamo u skladu s njima.

'Čovjek kao biće kulture oduvijek pokušava protumačiti svijet u kojem živi te se kulturom prilagođava prirodi. Stoga je naš svijet premrežen znakovima i simbolima', objašnjava etnologinja i antropologinja te postdoktorandica na Institutu za etnologiju i folkloristiku Lidija Bajuk.

Dodaje kako ih lijepo predočavaju, primjerice, sva područja tradicijske kulture, od graditeljstva i rukotvorstva do usmene književnosti, glazbe i sličnog, pogotovo u blagdansko vrijeme.

'Čak i oni koji nisu vjernici često rabe vjerske znakove i simbole, ne znajući da im je kontekst vjerski'.

Etnologinja ističe kako termin praznovjerje zapravo je krivi izraz te je bolje koristiti naziv sujevjerje, a najbolji termin za upotrebu je vjera te objašnjava i zašto.

'Prvi pojam proturječan je sam sebi jer se vjeruje u nešto, a ne ni u što. Ni uporaba pojma sujevjerje nije najbolje rješenje, jer vjeru na koju se pojam odnosi zapravo neizravno podređuje nekoj drugoj vjeri. Najkorektnija je uporaba pojma vjera. Ako mislimo na pretkršćansku vjeru u općem smislu, onda je bolje reći stara vjera'.

Sve kreće od vjere

'Čovjek vjeruje u dobro i stremi dobru, a strepi od zla bojeći se smrti, pa tako sve obredno-običajne prakse imaju ishodište u vjeri', kaže etnologinja.

Stoga su blagdani odličan primjer za to jer se uz njih vežu brojni znakovi, simboli, običaji i obredi kojih se ljudi pridržavaju.

'Kad u blagdansko doba činimo nešto zato što su tako postupali naši preci i ne znamo to drukčije objasniti, tada se radi o običaju, odnosno odjeku nekadašnjeg obreda kojem je prvotni kontekst zaboravljen', objašnjava Bajuk.

Etnologinja i antropologinja te postdoktorandica u Institutu za etnologiju i folkloristiku Lidija Bajuk

Etnologinja i antropologinja te postdoktorandica u Institutu za etnologiju i folkloristiku Lidija Bajuk

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Izdvojiti se mogu Uskrs i Božić, kao dva najveća blagdana prožeta običajima i vjerovanjima. Jedan od primjera je sadnja pšenice u vrijeme adventa na Svetu Luciju ili Svetu Barbaru kao simbol plodnosti i novog života, pa što je bila gušća i zelenija, vjerovalo se da će naredno ljeto biti bogato i plodno. Hrana je također simbolizirana te postaje vjerski motiv koji označava određena vjerovanja.

Etnologinja navodi kao primjer i nebeska tijela kao jedna od najzastupljenjijih praznovjerja, odnosno vjerske predodžbe i koncepte povezane s njima, a koji su i danas dosta popularni.

'U doba kada je ljudski opstanak najizravnije ovisio o ekstenzivnim godišnjim poljoprivrednim i stočnim prinosima, čovjek je uočio njihovu povezanost s prividnim kretanjem pojedinih oku vidljivih nebeskih tijela na dnevnom i noćnom nebu, pa je svakome od njih pripisao božansku moć', objašnjava etnologinja.

Od Večernjice do duge

Od nebeskih tijela ističe se zvijezda Danica ili planet Venera, Sunce, Mjesec i Mliječna staza uz koja se vežu brojna vjerovanja u svim europskim kulturama.

  • +5
  • +2

Neka od popularnih praznovjerja

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Tako zvijezda Danica naziva se još Jutarnjica i Večernjica jer se pojavljuje na nebu ujutro i navečer, a kako u to vrijeme ljudi nisu znali da je riječ o planetu mislili su da su to dvije zvijezde. Također je služila kao svojevrstan sat po kojem su se ravnali, a u hrvatskim narodnim pjesmama prikazuje se kao djevojka koju su anđeli nakon smrti odnijeli na nebo.

Duga je također pojava koja fascinira čovječanstvo, pa se vjeruje kako se prolaskom ispod nje dolazi u rajsko mjesto ili može promijeniti spol, a da se na njenom kraju nalazi blago.

Zreli i konzervativni

Kao odgovor na pitanje zašto smo i danas praznovjerni etnologinja objašnjava da je čovjek u zreloj životnoj dobi prirodno konzervativan i da novo prihvaća samo ako je dijelom podudarno sa starim, odnosno ako između novoga i staroga postoji shvatljiva i prihvatljiva poveznica.

Psihologinja Mirjana Krizmanić: Praznovjerja daju utjehu

S psihološkog aspekta, razlog za održanje praznovjerja taj je što vjerovanje u potkovu ili neki drugi predmet za koji se smatra da donosi sreću daje utjehu, pa to veseli osobu, objašnjava psihologinja Mirjana Krizmanić.

'Daje ljudima osjećaj da na neki način mogu izbjeći stvari i situacije na koje nemaju nikakav utjecaj. To je neka jeftina utjeha koja u tom trenutku osobu čini sretnom', ističe. Na upit smatra li da određena praznovjerja mogu imati djelovanje kao placebo efekt, govori kako je to vrlo moguće. Nošenje predmeta za koji smatramo, kako kaže, da nam donosi sreću u važnim trenucima, poput pisanja ispita ili razgovora za posao, može imati pozitivan učinak jer dolazi do smanjenja stresa, nervoze, treme i napetosti, pa rezultati mogu biti zadovoljavajući.

Psihologinja Mirjana Krizmanić

Psihologinja Mirjana Krizmanić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dugovječnost i mehanizam prenošenja, govori Bajuk, starih antičkih i slavenskih vjerskih predodžaba i koncepcija do današnjih dana dokaz je kako sve današnje koncepcije i predodžbe potječu iz tih starih vjera, što znanstveno interdisciplinarno potvrđuju spoznaje iz arheologije, etnologije, jezikoslovlja i povijesti umjetnosti.

'Suvremeni svijet premrežen je pretkršćanskim motivima, znakovima i simbolima, reinterpretiranima i ugrađenima u aktualne vjerske sustave i u umjetnost. Međutim oni opstaju zahvaljujući novim značenjima, dakle aktivnom odnosu čovjeka prema njima', ističe.

Zbog miješanja naroda u prošlosti teško je potpuno izdvojiti vjerske predodžbe i koncepte za pojedinu kulturu, pa su oni slični ili skoro isti.

'Neki od njih rasprostranjeniji su jer im je zajedničko ishodište vrlo davno, primjerice oni indoeuropski. Drugi su ograničeni na uži teritorij, zbog čega se čovjek kao kulturno biće manje društvene zajednice razlikuje od čovjeka kao kulturnog bića druge društvene zajednice. Budući da je i simboličko biće te da proces simbolizacije neprekidno traje, treći su novijeg postanja', objašnjava te dodaje kako je važno naglasiti ljepotu kulturnog mnogoglasja, što je preduvjet za znatiželju, razmjenu i suradnju, kako u povijesno doba tako i danas.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!