PERFORMANS LJILJANE MIHALJEVIĆ

Otvorena izložba 'Neka jedu kolače?': Nevrijeme nije spriječilo 'Gozbu', kao ni gotovo dva metra visok stol

  • Autor: V.I. / Hina
  • Zadnja izmjena 22.05.2019 23:10
  • Objavljeno 22.05.2019 u 23:10
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Performansom 'Gozba' umjetnice Ljiljane Mihaljević ispred Umjetničkoga paviljona u srijedu navečer završeno je svečano otvorenje izložbe 'Neka jedu kolače?' - prve izložbe u Hrvatskoj koja tematizira hranu u umjetnosti posredstvom djela velikih klasika hrvatske moderne umjetnosti i najvažnijih imena hrvatske suvremene vizualne scene

Iako je izgledalo da će vremenske neprilike spriječiti performans, pa je zato i službeno otvorenje izložbe bilo u prostoru Umjetničkoga paviljona, 'Gozba' je održana. Riječ je o bogatu i elegantnom banketu na stolu pokrivenom dugačkim bijelim svilenim stolnjakom na kojemu se našao šampanjac, raznovrsne slane i slatke delicije te posebno ispečena torta za ovaj događaj.

Posluženje je pak bilo malo otežano jer je stol visok 185 centimetara, pa su umjetnici trebale ljestve kako bi banket otvorila bocom šampanjca, a sama je razrezala i podijelila tortu. Publika se ipak pokazala snalažljivom bez obzira na objektivne poteškoće u posluživanju.

71 rad 55 umjetnika podijeljen u sedam sekcija

Prva izložba u Hrvatskoj koja tematizira hranu u umjetnosti donosi 71 rad 55 umjetnika, a kao autori koncepcije i postava zajednički je potpisuju ravnateljica Umjetničkoga paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je i idejna začetnica izložbe, te ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu Branko Franceschi.

Podijeljena je u sedam sekcija – 'Bijeda', 'Voće i povrće', 'Ljudi i hrana', 'Obilje', 'Riba', 'Meso', a u središnjemu dijelu izložbenoga prostora je sekcija 'Gourmet/Gastronomija'.

Izložbu je otvorila izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Eva Brunović rekavši kako smo u Umjetničkom paviljonu - reprezentativnom izložbenom prostoru grada Zagreba - do sada imali priliku vidjeti niz problemskih i tematskih izložaba koje su kritički prikazale stručno i znanstveno obrađenu temu.

  • +8
  • +5

Neka jedu kolače

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

U tom smislu, istaknula je Brunović, izložba 'Neka jedu kolače?' važan je prinos i impuls muzejsko-galerijskim ustanovama i jasan prikaz kako u ovom vremenu informiranosti i globalizacijskih procesa umjetnost može pridonijeti osvještavanju globalnih problema.

Ravnateljica Umjetničkoga paviljona izrazila je zadovoljstvo što su na otvorenju izložbe i neki umjetnici čija su djela izložena, među kojima i Braco Dimitrijević, Mario Kučera, Momčilo Golub, Ivan Posavec, Damir Fabijanić i Darwin Butković.

Poklečki Stošić istaknula je da je izložba važna zbog dva razloga, od kojih je prvi što se prvi put u Hrvatskoj priređuje izložba koja tematizira hranu u umjetnosti. Drugi važan razlog je što smo izložbom, objasnila je, željeli naglasiti globalni problem vezan uz hranu, odnosno s jedne strane obilje hrane koja se baca, a s druge strane da u današnjem svijetu milijuni ljudi umiru od gladi i pothranjenosti.

Umjetnički aktivizam kroz motiv hrane govori istinu o našoj civilizaciji

Priprema hrane i potreba za simboličkom refleksijom o stvarnosti ono je što ljudsku vrstu odvaja od životinjskoga svijeta, tako da su hrana i umjetnost 'ruku pod ruku' došle do 21. stoljeća, podsjetio je Franceschi.

Objasnio je kako su Poklečki Stošić i on ovom izložbom htjeli pokazati pregled umjetnosti o toj temi od 19. do 21. stoljeća. Dodao je da ga kao kustosa najviše zanima da na izložbi bude zastupljen kako tradicionalni postav, tako i suvremeni vizualni jezik, što su, istaknuo je, na kraju samo sredstva u rukama umjetnika da govore o esencijalnim istinama i potrebama koje imamo kao ljudska vrsta i nosimo ih u sebi.

S tim u vezi spomenuo je kako je 'Futuristički manifest' iz 1909. koji je, istaknuo je, napravio duboki rascjep u likovnoj kulturi koji se održava i na ovoj izložbi. Tako, objasnio je Franceschi, s jedne strane vidimo kako se žanr mrtve prirode što ga je započeo Caravaggio početkom baroka nastavlja do danas fascinantnim fotografijama umjetnika. Istodobno, dodao je, vidimo da je umjetnički aktivizam u hrani kao našoj egzistencijalnoj potrebi našao fenomenalan motiv, temu i medij kroz koji će govoriti istinu o našem društvu i civilizaciji.   

Izložba na kojoj su, uz hrvatske klasike poput Becića, Medovića, Uzelca, Karasa, Gecana, Plančića, Račića, Dulčića, Trepšea, Varlaja, izložena i djela suvremenih autora - Brace Dimitrijević, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimar, Tajči Čekade, Ljiljane Mihaljević, Mladena Tudora, Ivana Posvca, Marija Kučere, Josipa Klarice, Zorana Marinovića, Matka Vekića, Bane Milenkovića, Matka Mijića i drugih, bit će otvorena do 7. srpnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!