KREATIVNE INDUSTRIJE

Osnivanje Klastera omogućit će komunikaciju između sektora

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 15.04.2013 11:28
  • Objavljeno 15.04.2013 u 11:28
kazalište drama

kazalište drama

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock/Getty images

Na ovogodišnjim 6. Danima kreativnosti i inovativnosti, koji se održavaju 19. i 20. travnja u Puli, bit će osnovan dugoiščekivani Klaster kreativne industrije koji bi trebao objediniti film, glazbu, medije, dizajn, arhitekturu, oglašavanje, izdavaštvo i druge kulturne sektore

Na osnivanje su pozvani brojni predstavnici kulturnih i kreativnih industrija, od izdavača Seida Serdarevića iz Frakture, Gaelle Gottwald, predsjednice HDLU-a i Ivane Bakal, predsjednice ULUPUH-a, do Hrvoja Hrabaka, predsjednika UHA-e i Bojana Baletića, prorektora za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju, a raspravljat će se između ostaloga o tome mogu li kreativne i kulturne industrije potaknuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva te kako povući novac iz europskih fondova.

'Ministarstvo gospodarstva već je osnovalo tri klastera – drvne, prehrambene i metaloprerađivačke industrije, a sada je iniciralo i formiranje četvrtoga, Klastera kreativne industrije, s idejom da se poboljša komunikacija i suradnja između tih raznorodnih sektora i da se omogući razvoj klastera konkurentnosti u nizu industrijskih sektora', rekla nam je Ivana Nikolić Popović, predsjednica zagrebačke Mreže za razvoj i kreativnost Mrak, koji je suorganizator skupa u Puli, objasnivši da bi taj hrvatski klaster konkurentnosti trebao umrežiti predstavnike industrije, državnih institucija i akademsko/znanstveno-istraživačkih institucija koji bi osmislili inovativne projekte u Hrvatskoj i na međunarodnoj sceni.

'Ti su sektori međusobno odvojeni i pomalo autistični, primjerice, na otvorenja izložbi ili na književne večeri uglavnom dolaze ljudi iz branše i zbog toga nema razmjene mišljenja niti kontakata sa svijetom biznisa ili s drugim poslovnim sektorima. Osnivanje tih klastera omogućit će međusobnu komunikaciju i zajedničke projekte, a u perspektivi, nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, i povlačenje što više sredstava iz fondova EU, kao što je bio slučaj u Estoniji, koja je povukla 100 posto sredstava i tako izašla iz recesije', istaknula je Ivana Nikolić Popović.

Iako se Hrvatska u strateškim dokumentima založila za razvoj kreativnih industrija, ta ideja još nije zaživjela u praksi. Predstavnici kulturnih industrija smatraju da kod nas ne postoji niti jasna definicija tog sektora, a kamoli svijest o tome da one omogućuju otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, zatim pozitivno utječu na ekonomski razvoj te da mogu biti vrlo profitabilne, što dokazuju primjeri europskih zemalja.

Naime, strateškim dokumentom Europa 2020 kulturne industrije naznačene su kao jedan od faktora čimbenika gospodarske preobrazbe Europe. U Velikoj Britaniji je kreativna industrija već godinama u fokusu njihove ekonomije, primjerice u Londonu je postala veći biznis od financijskog poslovanja, a njihovo Ministarstvo kulture odavno je definiralo kreativne industrije, odredivši kreativnost kao ključni faktor razvoja svake zajednice. U nekim zemljama poput Njemačke kreativne industrije su glavni ekonomski faktor, usporediv prema udjelu u BDP-u s automobilskom ili metalnom industrijom. I u ostalim zemljama EU posljednjih godina raste svijest o važnosti kulturnih i kreativnih industrija - rastu brže od ostatka ekonomije i u njima se zapošljavaju milijuni ljudi.

Također, u cijelom svijetu naglo se razvija i poduzetništvo koje se temelji na kreativnosti pojedinaca te tako utječe na globalnu kulturu, stvarajući tzv. kreativnu ekonomiju. Zbog toga bi ova inicijativa o osnivanju Klastera konkurentnosti kreativne industrije mogla označiti velik pomak na području razvoja ne samo kulturnih i kreativnih industrija Hrvatske, nego i razvoja cijele zemlje.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!