Treća kampanja istraživanja ostataka rimske uljare, jednog od najznačajnijih lokaliteta antičkog maslinarstva na području europskog dijela Rimskog Carstva, provodi se ovih dana na arheološkom lokalitetu Barbariga nedaleko Vodnjana.
Lokalitet je prvi put istraživan još 1953. godine, dok je novi istraživački ciklus pokrenut 2024. godine s ciljem detaljnijeg dokumentiranja i predstavljanja ostataka rimske uljare i njezine važnosti za povijest maslinarstva u Istri, navodi se u priopćenju.
Ovogodišnja istraživanja usmjerena su na dodatno istraživanje postojećih dijelova nalazišta, ali i na nova područja na kojima su prethodna geofizička mjerenja pokazala moguće ostatke dodatnih zidanih struktura. Dosadašnji nalazi upućuju na postojanje prostora koji su vjerojatno služili proizvodnji amfora za skladištenje i transport maslinovog ulja.
Istraživanja traju do 29. svibnja, a provode ih arheološki odjel Sveučilišta "Jurja Dobrile" iz Pule, Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u suradnji s Joukowsky Institute for Archaeology and the Ancient World s Brown Universityja iz SAD-a te dr. sc. Andrew McLean iz Barcelona Supercomputing Center.
vezane vijesti
"Posebnost Barbarige leži u veličini same uljare i očuvanim ostatcima čak deset tijeskova za preradu maslina, što ovaj lokalitet svrstava među najveće poznate rimske proizvodne komplekse u Europi. Lokacija uljare u neposrednoj blizini mora nije bila slučajna jer u rimsko doba upravo je povezanost s pomorskim trgovačkim pravcima bila ključna za uspješnu distribuciju maslinovog ulja prema velikim tržištima", kaže Davor Bulić sa Sveučilišta "Jurja Dobrile".
"Prvi put ikad, ovog svibnja u Barbarigi, pronašli smo ostatke peći za izradu amfora koje su bile korištene za čuvanje i kao transportne posude maslinovog ulja koje je proizvedeno na ovom lokalitetu. Te amfore kasnije su bile ukrcane na brodove od kuda su bile distribuirane širom Jadrana i Mediterana stanovnicima Rimskog Carstva", kazao je Bulić.
Agronomski savjetnik i stručnjak za maslinarstvo Edi Družetić podsjetio je kako je kvaliteta istarskog maslinovog ulja bila poznata još u antičkom razdoblju dok se masline na ovom području uzgajaju tisućama godina, a činjenica da i danas ovdje uspijevaju stabla stara više od 200 godina jasno pokazuje koliko je lokacija prirodno pogodna za maslinarstvo.
Istraživanja se financiraju kroz više znanstveno istraživačkih projekata, dok Ministarstvo kulture i medija financira konzervatorsko restauratorske radove na ostacima rimske cisterne.
U sklopu postojećih projekata već je osiguran nastavak istraživanja i tijekom 2027. godine, što potvrđuje dugoročnu znanstvenu i stratešku važnost ovog lokaliteta za razumijevanje antičke proizvodnje maslinovog ulja i razvoja rimskog gospodarstva na prostoru Istre.
