'lingvistički i kulturni apsurd'

Nižu se reakcije na srbijanski 'Zakon o kulturnom nasleđu': Dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili su i ostat će isključivo hrvatski

  • Autor: V. Ba. / Hina
  • Zadnja izmjena 18.01.2022 10:29
  • Objavljeno 18.01.2022 u 10:25
Predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek

Predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek

Izvor: Pixsell / Autor: Auto

Nakon ministrice Obuljen Koržinek, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) u ponedjeljak je najoštrije osudio postupak srbijanske zakonodavne vlasti, kao i hrvatski P.E.N.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u nedjelju je skandaloznim nazvala nedavno donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu koji svojata dubrovačku književnost, a Srbiju je pozvala da odustane od posezanja za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom.

Reakcije na taj sporni srbijanski zakon nastavljaju se nizati.

Tako je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) u ponedjeljak najoštrije osudio postupak srbijanske zakonodavne vlasti, koja prisvaja dubrovačku književnost te ocijenio kako je oslužbenjenjem takva stava učinjen dodatan agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.

IHJJ je izrazio 'najoštriju osudu' postupka srbijanske zakonodavne vlasti izglasavanjem 'Zakona o kulturnom nasleđu' 23. prosinca 2021. godine, u dijelu koji se odnosi na 'staru i retku bibliotečku građu', koju čine 'izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom'.

Srbija i dosad prisvajala hrvatsko kulturno dobro

'Premda je i dosadašnja srbijanska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra, ozakonjenjem, odnosno oslužbenjenjem takva stava učinjen je dodatan agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom', ocjenjuje IHJJ i dodaje kako je riječ o nastavku administrativno-pravnih i političkih procedura koje u osnovi imaju kao cilj umanjenje hrvatskoga jezično-kulturnoga nasljeđa te njegovo prisvajanje, i to u prvoj fazi kao dio zajedničkoga kulturnog blaga.

Bez obzira na motive takvih postupaka, a koji su najvjerojatnije politički, pa i na 'priznavanje' da je dubrovačka književnost 'i hrvatska', a ne samo srpska kako se donedavno govorilo u srbijanskim kulturnim krugovima, Institut to smatra 'prozirnim i krajnje neprimjerenim perfidnim činom'.

'Dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili su i ostat će isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske tisućljetne kulturne baštine', poručuju iz IHJJ-a.

IHJJ također podsjeća da je srbijanska politika nedavno proglasila posebnim, bunjevačkim jezikom i hrvatski novoštokavski ikavski dijalekt kojim već stoljećima i na tlu Vojvodine govore Hrvati Bunjevci.

Tvrde da je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski

To je i lingvistički i kulturni apsurd, ocjenjuje IHJJ i dodaje kako je od prošle jeseni u srbijanskim udžbenicima osvanula revidirana razdioba slavenskih jezika, pri kojoj hrvatski nije jedan od južnoslavenskih jezika, a naziv 'hrvatski jezik' samo je jedan od naziva za srpski, što je izazvalo zgražanje čak i nekih srbijanskih jezikoslovaca.

Ovo je, ističe Institut, treći nastavak takve promašene politike. Premda su sva ta tri postupka zapravo u proturječju jedan s drugim, jer ako ne postoji hrvatski jezik, kako može postojati hrvatska književnost. 'Smatramo da je riječ o jednako sramotnom i nedobrosusjedskom, a u konačnici kulturno-jezično neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu', naglašava IHJJ.

Institut podsjeća da je kao osnova ovakvome činu poslužila neodrživa i odavno oborena teza Vuka Karadžića da su svi štokavci Srbi, koja je iznesena u studiji mitomanskoga naslova 'Srbi svi i svuda', po kojoj su Hrvati zapravo Srbi katolici bez svojega imena.

Ocjenjuje kako je opovrgavanje takve teze iz današnje perspektive potpuno suvišno i nepotrebno, jer je i u znanstvenome smislu apsurdna.

IHJJ podsjeća da je hrvatska kultura imala humanizam i renesansu te da su do Hrvatske slobodno dolazili mediteranski i svjetski kulturni trendovi i da su Hrvati oduvijek bili dio srednjoeuropskoga i mediteranskoga kulturnog kruga.

Prisvajanjem pokušavaju premostiti vlastite kulturne nedostatke

Nasuprot tomu, napominje, Srbi su nažalost za to vrijeme bili pod osmanskom dominacijom pa taj deficit naknadno nastoje premostiti prisvajanjem tuđega pod egidom 'sve je to zajedničko'.

Institut ocjenjuje kako Srbiji vezanje za hrvatsku kulturu i njezino prisvajanje jamči nekakvu europsku kulturu i nasljeđe koje inače ne bi imali te podsjeća kako je upravo Vuk Karadžić u predgovoru svojemu 'Srpskom rječniku' iz 1818. napisao doslovce to: 'Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju pravoga svog jezika!'.

IHJJ ocjenjuje kako je iluzija da se donošenjem spornoga 'Zakona o kulturnom nasleđu' činjenično stanje može promijeniti.

Hrvatski P.E.N. također prosvjeduje protiv srbijanskog prisvajanja dubrovačke književnosti

Hrvatski P.E.N. centar izrazio je također u ponedjeljak prosvjed protiv novoga srbijanskog zakona u kojem prisvajaju dubrovačku književnost do 1867. godine te istaknuo kako su odredbe u zakonu neutemeljene i neprihvatljive, kao i stalno posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom i prostorom.

'Hrvatski P.E.N. centar prosvjeduje protiv novog srpskog zakona o kulturnom nasljeđu u kojem se prisvaja čitavo dubrovačko literarno stvaralaštvo do 1867. godine. Odredbe u zakonu po kojima dubrovačka književnost jednako pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi neutemeljene su i neprihvatljive, kao i stalno posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom i prostorom', stoji u priopćenju Hrvatskog P.E.N. centra objavljenom u ponedjeljak navečer.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!