Prije nekoliko tjedana u širem centru Splita počela su arheološka istraživanja na lokalitetu koji je već otprije u javnosti poznat pod nazivom "ad basilicas pictum". Istraživanja koja će potrajati približno do polovice prosinca bi trebala dodatno rasvjetliti činjenice vezane uz taj lokalitet. Prije svega bi se trebale otkloniti nedoumice o postojanju Splita prije Splita.
Povijest i početak grada se naravno vezuje uz izgradnju palače rimskog cara Dioklecijana od 295. do 305. godine nove ere i eventualna nova saznanja i otkrića neće u bitnom promijeniti opće prihvaćenu tezu o počecima Splita, ali će svakako biti zanimljiva nadopuna. Prva saznanja i nalazi koji su sugerirali postojanje starijeg naselja na području Splita i Dioklecijanove palače datiraju iz vremena istraživanja podruma prije četiri i pet desetljeća.
Tada su iskapanjima u podrumima pronađeni kameni ulomci, blokovi i fragmenti objekta koji se mogao nalaziti prije palače na toj lokaciji. Stilski detalji i reljefna obrada tih kamenih ulomaka odgovaraju vremenu drugog i trećeg stoljeća, dakle vremenu prije gradnje palače. Drugi nalaz je bio onaj na lokaciji "ad basilicas pictum", pola kilometra sjevero-zapadno od palače koji je za sada datiran u vrijeme gradnje ili nakon gradnje palače.
Sadašnje istraživanje koje vodi arheloginja Anita Penović se provodi zbog planirane gradnje poslovnog Centra Bonačić u blizini. U slučaju značajnijih nalaza, lokalitet bi se dodatno zaštitio i planirani projekt bi bio korigiran sukladno tome. Obišli smo lokalitet i porazgovarali s Anitom Penović o dosadašnjem tijeku istraživanja.
"Za sada se radi na dvije sonde i ima određenih kasnoantičkih nalaza koji su dijelom bili i očekivani. No, ono sve što je do sada pronađeno vezano je uz četvrto stoljeće i kasnije. Nismo do sada pronašli ništa što bi sugeriralo neki raniji period. Pronađen je jedan kasnoantički grob s ostacima ukupno devet osoba" informirala nas je Anita Penović te pozvala na strpljenje i oprez dok se ne završe iskapanja.
Do sada se došlo do dubine od dva metra i za sada se, dok ne završe istraživanja, ništa sa sigurnošću ne može tvrditi. Ipak, činjenica postojanja nekog naselja iz ilrskog, grčkog ili rimskog perioda ni u kom slučaju ne bila bila neočekivana ili iznenađujuća. Čitav prostor od Trogira do Omiša je nastanjen od prethistorije. Postojanje grada ili naselja na području Dioklecijanove palače i Splita je sasvim logično, no u suštini ne mijenja činjenicu da je gravitacijski centar i metropola tog vremena bila Salona.
Grčki Tragurium i Eptium i ostala pregrađa ili naselja su tek bili sateliti Salone i budući nalazi zapravo nisu presudni za antičku povijest Dalmacije u cjelini i njeno značajnije redefiniranje. Činjenica jest da je Dioklecijan gradnjom palače vjerojatno sravnio sa zemljom neke objekte ili možda čitavo pregrađe na toj lokaciji, to je potvrđeno na nekim drugim lokacijama u vrijeme njegove vladavine. On je raselio čitave gradove i pregrađa u Nikomediji ili Antiohiji, pa se tako nešto moglo očekivati i na području Spalatuma ili Aspalathosa kako povijesni izvori nazivaju Split prije Splita.
S druge strane Dioklecijanova palača još uvijek nije do kraja istražena u znanstvenom smislu i još uvijek se čeka redefiniranje izvorne funkcije i pravog značenja organizacije prostora rezidencijalne palače i utvrde. Do sada je najbliže istini teza o carskom i božanskom gradu, u skladu s Dioklecijanovom vizijom božanskog karaktera njegove vladavine i poslanja, posebno imajući u vidu sakralni karakter Peristila te hramova i mauzoleja u centralnom sklopu. Nakon njega u Europi se nezaustavljivo širi fenomen božanskog karatera vlasti koji svoj vrhunac ima u Bizantu, ali i u feudalnom srednjem vijeku i vladavini apsolutističkih božanskih careva-tirana, a koji se na kraju realizira u arhitektonskom i urbanom smislu kroz gradnju raskošnih gradova-dvoraca.
