'Majka hrabrost i njezina djeca'

Najpoznatiji antiratni dramski tekst na kazališnim daskama HNK Varaždin

23.02.2023 u 12:52

Bionic
Reading

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu će se u petak, 24. veljače u 19:30 sati održati premijera predstave Majka hrabrost i njezina djeca u režiji Krešimira Dolenčića

Majka Hrabrost i njezina djeca jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta. Ujedno je i najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht "prokazuje" plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu, pojedince koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima.

Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran, pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme "bogougodnog" vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.

"Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragični junak, nije nikakva tragična heroina, nego trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo", navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.

Majka Hrabrost i njezina djeca Izvor: Licencirane fotografije / Autor: n.n.

Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno i nezaobilazna tema znanstvenih rasprava. Teme kojima je Brecht okupiran, postupci i lica koje opisuje i dalje su živi i prepoznatljivi. I danas, kada se suočavamo s novom krizom značenja, narušenim sustavom vrijednosti, kada se sve svodi na robu u brzom svijetu multinacionalnog kapitalističkog sustava, naš svijet, u odnosu na Brechtov, i nije se bitno promijenio.

Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika. U veljači su na rasporedu još dvije izvedbe, 25.02. i 26.02 u 19:30 sati.

autor teksta: Bertolt Brecht

autor glazbe: Paul Dessau

prevoditelj: Antun Šoljan

prevoditelj stihova: Ivan Ivica Krajač

redatelj: Krešimir Dolenčić

scenograf: Miljenko Sekulić

Kostimografkinja: Martina Ptičar

Oblikovatelj svjetla: Deni Šesnić

Oblikovatelj zvuka: Zlatko Milec

Glazbeno vodstvo: Ivan Josip Skender

Dirigent: Stjepan Vuger

Korepetitor: David Vuković

Suradnica za scenski pokret: Davorka Čorko Rodeš

Asistent scenografa: Darko Avar

Asistent redatelja: Tim Hrvaćanin

Ansambl predstave:

Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević

Eilif, njezin prvi sin: Marinko Leš

Emental, njezin drugi sin: Zdeslav Čotić

Kattrin, njezina kći: Dea Presečki

Zapovjednik: Robert Plemić

Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco

Yvette Pottier: Hana Hegedušić

Kapelan: Branimir Vidić

Vojnici, regrutari, stražari: Filip Eldan, Nikša Eldan

Oružar: Filip Eldan

Špijun: Nikša Eldan

Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy

Orkestar: David Vuković (klavir), Stjepan Vuger (harmonika), Jelena Geček (flauta), Melanija Gradečak (flauta), Tomislav Ratković (truba), Suzana Komazin (udaraljke)