Podizanjem zastave Libertas i uz stihove Gundulićeve 'Himne slobodi' ispred crkve sv. Vlaha u petak navečer svečano su otvorene 77. Dubrovačke ljetne igre, na kojima će do 25. kolovoza u 47 dana na raznim scenskim i ambijentalnim lokacijama biti izvedeno više od 70 programa
Režiju otvaranja i koreografiju potpisao je Leo Mujić prema scenariju Željke Udovičić Pleštine.
Nastupili su Festivalski dramski ansambl, Minhenski radijski orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, sopranistica Marija Kuhar Šoša, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor, Zbor Libertas, Zbor Blasius, Dječji zbor Umjetničke škole Luke Sorkočevića, zborovođa Ivan Šćepanović, plesači Kenta Yamamoto, Balint Rauscher, Emilie Gallerani Tassinari, Matteo Moretto i Folklorni ansambl Linđo. Kostimograf je Leo Kulaš.
Franković: Festival je neodvojiv dio identiteta Dubrovnika
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je istaknuo da je festival odavno prerastao granice umjetnosti i postao neodvojiv dio identiteta Dubrovnika, njegova hrvatskog bića i europske kulturne baštine.
'Večeras, međutim, ne otvaramo samo još jedne Igre. Otvaramo još jedan razgovor s Gradom. Jer Dubrovnik je jedan od rijetkih gradova na svijetu u kojem umjetnost nije bijeg od stvarnosti. Ona je oduvijek bila način na koji Grad razgovara sam sa sobom. O svojim pobjedama i porazima. O svojim vrlinama i slabostima. O svojoj prošlosti, ali još više o svojoj budućnosti', rekao je Franković.
Istaknuo je da je Dubrovnik kroz stoljeća uvijek bio suočen s istim iskušenjem da trenutačni interes postane važniji od općega dobra. 'Mijenjala su se vremena. Mijenjali su se ljudi. Mijenjale su se okolnosti. Ali kušnja je uvijek ostajala ista. Naši su joj preci odolijevali', rekao je dubrovački gradonačelnik.
Podsjetio je da je još u 13. stoljeću Dubrovački statut jasno pokazao kako interes pojedinca nikada ne može biti iznad interesa zajednice.
'Nakon velikog požara 1296. godine naši preci nisu prepustili obnovu slučaju ni stihiji. Kuće su dobile svoje dimenzije, ulice svoj red, a prostor svoju svrhu. Znali su da Grad ne traje zato što neprestano raste nego zato što zna gdje treba stati. Znali su da se Grad ne uništava samo ratovima ili prirodnim silama. Grad se može izgubiti i onda kada zaboravi tko je. Zato su ostavili pravila koja nisu ograničavala slobodu. Ona su je čuvala', izjavio je Franković. Dodao je da prostor nije tek kulisa života nego mjesto u kojem se oblikuju vrijednosti, uspomene i identitet.
Braniteljima koji su obranili i Grad i pravo da se okupljamo, stvaramo i sanjamo - vječna zahvalnost
'Nekoliko koraka od nas stoji Orlando, simbol slobode i dostojanstva. Iznad naših glava uzdiže se Imperijal, trajni podsjetnik da sloboda nikada nije bila darovana nego izborena. Na toj su stijeni hrvatski branitelji obranili ne samo Grad nego i pravo da se večeras ovdje okupljamo, stvaramo, govorimo, pjevamo i sanjamo. Njima dugujemo vječnu zahvalnost. A nama ostaje odgovornost da slobodu koju su oni obranili sačuvamo mudrošću kojom su je naši preci stoljećima čuvali', poručio je Franković.
Otvaranju su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić, ministri Tonči Glavina, Nataša Mikuš Žigman i Radovan Fuchs, povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica, zastupnici u Hrvatskom saboru, državni tajnici, predstavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica te mnogi drugi.