Multidisciplinarna umjetnica i dizajnerica Mia Ribić otvara u četvrtak, 3. srpnja u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu svoju novu izložbu znakovitog naziva "DOBRODOŠLI! WELCOME! स्वागत है! स्वागत छ! MALIGAYANG PAGDATING!", kojom se bavi temom kulturne integracije i nevidljivih granica koje nas svakodnevno i dalje dijele.

Ribić je za svoj rad "Kava, kophee, kaphī, kôfē, kape…" provela pet dana ispijajući kavu i razgovarajući s 36 sugovornika, 19 Hrvata i 17 stranih radnika. Sugovornici su bili pozvani nadovezati se na izjave prethodnih sudionika, stvarajući tako meta-dijalog koji publika u galeriji promatra kroz interaktivnu instalaciju.

Kroz to jednostavno, ali simbolično druženje, otvorila je prostor za meta-dijalog o iskustvima, jeziku, radu i kulturi, ali i o nevidljivim barijerama koje migrantima i dalje otežavaju osjećaj pripadnosti. Naslov izložbe ispisan je na nekoliko jezika koje govore migranti u Hrvatskoj, od engleskog i hindi do tagaloga i nepalskog, podsjećajući tko je (ne)vidljiv u društvu koje im svakodnevno govori: ‘dobrodošli’.

Umjesto klasičnih stolova, na sugovorničkim su mjestima ekrani, a teme razgovora otvara jednostavna gesta – odabir šalice kave s natpisom: prošlost, kultura, kava, jezik ili rad. Iako su priče različite, zajednička nit je jasno vidljiva: barijere koje bi u idealnom svijetu trebale biti sklonjene kako bi migrantski radnici bili prihvaćeni kao ravnopravni članovi društva.

Osim interaktivne instalacije u kojoj posjetitelji mogu doslovno 'sjesti na kavu' s tim glasovima, izložba uključuje i rad "Dear Empathy…", svojevrsno performativno pismo upućeno Empatiji, osobini koja, kako umjetnica poručuje, prečesto zastane na poznatom umjesto da se rastegne prema nepoznatom i drugačijem.

U performativnom dijelu rada, Ribić preuzima ulogu zaposlenice izmišljenog Odjela za neisporučenu poštu, prebirući kroz ljubavna pisma i prekide koje su strani radnici napisali državama koje su ih zapošljavale. Umjetnica inspiraciju nalazi i u ideji unworldinga Jacka Halberstama, pristupa koji potiče zaborav, gubitak i rastavljanje ustaljenog kako bi se stvorile nove mogućnosti zajedništva.

Kroz dva rada Mia Ribić propituje što znači biti dobrodošao i tko uopće ima privilegij da mu se ta riječ uputi. Poigravajući se višejezičnim natpisima poput onih za iznajmljivanje soba duž Jadrana, izložba se pretvara u otvoreno pitanje: tko sve ovdje doista ima pravo na dom?

Mia Ribić (2000., Zagreb) umjetnica je i istraživačica čiji se rad kreće na sjecištu vizualnih komunikacija, interakcija i društvene prakse. Posljednjih godina izlagala je na brojnim međunarodnim festivalima, a njezin glas sve češće se čuje kao onaj koji pregovara između različitih svjetova i jezika, u potrazi za mostovima koji još uvijek nedostaju.

Njena izložba, koja se može pogledati od 3. do 18. srpnja, ne daje gotove odgovore, ali posjetitelje izaziva da se zapitaju: možemo li svi zajedno izgraditi most koji će empatiju proširiti izvan granica jezika, kulture i straha? Ulaz je slobodan.