BRENDIRANI KULTURNI MECENA

Madlena Zepter – ostvarenje sna jedne profesorice književnosti

  • Autor: M. P.
  • Zadnja izmjena 21.08.2009 14:42
  • Objavljeno 21.08.2009 u 12:08
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ono o čemu je Madlena Zepter mogla samo sanjati dok je studirala književnost danas je njezina stvarnost. Postala je vodeći mecena srpske kulture zahvaljujući bogatstvu obiteljskog poslovnog carstva Zepter rasprostranjenog po cijelom svijetu. Brand Zepter – sinonim za nehrđajuće posuđe – u Srbiji je druga riječ za mecenatstvo u kulturi jer supruga potencijalnoga kupca hrvatskih brodogradilišta Filipa Zeptera ime svoje ugradila je u naziv prve privatne opere, galerije, izdavačke kuće, a među ostalim sponzorira književne nagrade i nagrade za dizajn i kazalište te financijski potpomaže mlade

Napustivši posao profesorice srpskog jezika i književnosti, Madlena Zepter sa svojim suprugom Filipom Zepterom uputila se u svijet i ubrzo su na trgovanju nehrđajućim posuđem zaradili svoj prvi milijun. Brand Zepter postao je njihov identitet, odlučili su promijeniti prezime, on i ime, o čemu je Madlena jednom rekla:

'Kad ljudi u svijetu otvaraju firme, obično ih nazivaju svojim imenom. Mi to nismo željeli. Svojoj firmi smo dali ime Zepter, što znači žezlo. Razvojem Zeptera, poslije petnaest godina rada, došlo je do naše potpune identifikacije s njom. Često dolazimo u situaciju da moramo objašnjavati: 'To je naša firma, ali se mi prezivamo Janković.' Zato je mnogo lakše da budemo gospodin i gospođa Zepter. Promijenili smo ime, ali ne i pasoše.' Time je Madlena najbolje pojasnila svoju životnu misiju.

'Došao je čas da postanemo umjetnička i kulturna sila. Mi to možemo, jer to oduvijek želimo i znamo da pripadamo Europi', izrekla je predstavljajući svoj najveći kulturni projekt, kazalište u Madlenianum u Zemunu.

madelanium

madelanium

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Madlenianum

U Madlenianum Zepterova je uložila 12 milijuna eura i stvorila je na području jugoistočne Europe prvu privatnu operu i kazalište koje radi desetak godina. To kazalište u prošloj sezoni napravilo je prve koprodukcijske opere 'Telefon' i 'Medijum' s hrvatskom Operom b.b. iz Zagreba. U njezinom teatru nalazi se velika željezna tapiserija koju je izradio nedavno preminuli umjetnik Dušan Džamonja. Zepterova supruga s Džamonjom je i ranije surađivala tako što mu je organizirala i financirala veliku izložbu u Monte Carlu.

Njezino ime nosi i europska književna nagrada utemeljena 2003, vrijedna 15 tisuća eura, koja se dodjeljuje autorima romana pisanih na francuskom jeziku ili prevedenih na francuski, a za nju mogu konkurirati autori s područja cijele Europe. U Srbiji Zepteri od 2000. s pet tisuća eura sponzoriraju književnu nagradu Žensko pero namijenjenu autoricama, a Madlena Zepter kao profesorica književnosti počasna je članica žirija.

U Beogradu Zepteri su otvorili istoimenu galeriju, a njihovo ime veže se i uz Muzej 25. maj, no više preko vlasništva nad vilom na Dedinju nego iz umjetničkih razloga. Naime, u tom muzeju nedavno je predstavljena izložba 'Smrt u trezoru' koja je otkrila predmete iz vlasništva Josipa Broza Tita godinama čuvane po raznim depoima. Izložbu prati i svojevrsna vremenska skala koja predočava povijest eksponata Muzeja istorije Jugoslavije (MIJ), a paralelno se može pratiti i povijest raspadanja bivše Jugoslavije.

MIJ izravni je nasljednik 1996. godine ugašenih Memorijalnog centra Josip Broz Tito i Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije. Naslijedili su gotovo sve njihove eksponate, no ne i pripadajuće prostore. Stoga je, neprimjereno, dio eksponata smješten u ulici Mihaila Avramovića 12 u kući u vlasništvu Filipa Zeptera. Zepter je dio kuće na Dedinju kupio 1992. godine, a već godinu kasnije firma Zepter tražila je iseljenje eksponata iz prostora. Eksponati su na njihov zahtjev iseljeni 2009. Zepter je kuću kupio od privatnih vlasnika, kojima je ta kuća vraćena denacionalizacijom. Iz samog Muzeja danas poručuju da je Zepter ustvari udomio eksponate i tako ih očuvao od propadanja.

U toj vili nadomak Kuće cvijeća na Dedinju Zepterovi danas borave dok nisu u Monte Carlu ili Parizu, u svojim drugim domovima.

Filip Zepter nemali broj puta istaknuo je da ga srbijanski mediji nikad nisu štedjeli. O njegovoj supruzi, ipak, pišu u superlativima. Tretiraju je kao neprikosnovenu dobrotvorku koja se ne libi svojim sunarodnjacima, većinom mladima, uputiti velike životne poruke pritom se referirajući na književnost. Poziva se na Goethea kada mladima govori da su ljubav i ambicija dva krila velikih djela, a kad govori o nasilju, citira Tolstoja i kaže da jedino umjetnost može odstraniti nasilje.

Bori li se protiv nasilja preusmjeravanjem novca imperija Zepter u kulturu, teško je suditi. Institucija privatnih mecena u kulturi nije novost, no treba imati na umu da je ciljano ulaganje u kulturu jedno, a stvaranje kulturnog branda preko svoga imena znači i stvaranje jednog kulturnog mikrosvijeta koji u kontekstu brendiranog posuđa zvuči snobovski.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi