KNJIŽEVNE PREPORUKE

Krimići za dugo toplo ljeto

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 14.06.2017 06:52
  • Objavljeno 14.06.2017 u 06:45
Krimići za ljeto

Krimići za ljeto

Izvor: Promo fotografije / Autor: Tportal.hr/Mihaela Maras

Mali grad u Australiji, Novi Zagreb, kanadska provincija i švedski velegrad samo su neke od lokacija u kojima se odvijaju napete priče u šest krimića i trilera koje smo izabrali preporučiti vam za čitanje ovog ljeta. Riječ je o vrhunskim napeticama stranih i domaćih autora, koje se čitaju bez daha, s time da neke od njih prate pravila žanra, dok druge sva pravila namjerno krše i otkrivaju nam čvrstu konstrukciju koja je u temelju svakog dobrog krimića

’Suša’ Jane Harper (Profil; preveo Dražen Čulić)

Usred najgore suše u proteklih sto godina u ruralnom dijelu Australije farmer Luke Hadler poubijao je svoju obitelj i onda presudio sebi. Policajac Aaron Falk dolazi na posljednji ispraćaj svog prijatelja u grad koji ga je okrutno odbacio prije dvadeset godina. U potrazi za istinom, otkriva i tajne vlastitog djetinjstva. Bestseler australske spisateljice Jane Harper – priča o očaju, odlučnosti i predrasudama male sredine - objavljuje se u 25 zemalja svijeta, a prava za ekranizaciju kupila je Reese Whiterspoon.

Prema pisanju The New York Timesa, ‘Suša’ je krimić ‘koji na svakoj stranici otkriva neku tajnu’ te se ‘čita bez daha’. Harper je jedna od onih spisateljica koja ‘kad spomene neku činjenicu, možete računati da će je iskoristiti kasnije u priči’ te je 'teško vjerovati da je ovo njezin prvijenac’ s obzirom na to da je riječ o romanu koji se ‘vrlo brzo kreće’ i ima ‘lukave preokrete’ koji vode eksplozivnom kraju.

‘Dugo putovanje kući’ Louise Penny (Lumen; preveo Marko Maras)

Nagrađivana kanadska spisateljica Louise Penny autorica je dvanaest romana o inspektoru Armandu Gamacheu, toplom i suosjećajnom istražitelju koji je podjednako uspješno osvojio publiku i kritiku. Romani Louise Penny bestseleri su s liste New York Timesa, prevedeni su na 25 jezika, a autorica je primila brojne nagrade, među kojima prestižnu nagradu Agatha čak pet puta. Majstorski pisani, napeti i neizvjesni do samog kraja, ovi su romani mnogo više od ležernog detektivskog štiva, oni 'zaokupljaju mozak, srce i dušu', kako ocjenjuje kritika. Ono po čemu se njezini krimići razlikuju unutar bogate scene toga žanra, i europske i američke, jest intelektualni naboj koji svoje uporište pronalazi u kanadskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća i knjigama o duhovnosti. Ono što je za englesku školu krimića Agatha Christie, za američku grubu školu krimića Raymond Chandler i Dashiell Hammett, za skandinavsku Stieg Larrson, to je za kanadsku intelektualnu školu krimića – Louise Penny.

O tome svjedoči i ‘Dugo putovanje kući’, u kojem inspektor Armande Gamache odlazi u mirovinu i seli se u selo Three Pines, no to mu ne donosi mir koji je tražio. Njegova prijateljica, slikarica Clara Morrow, zatražila je od njega pomoć jer je nestao njezin muž Peter.

‘Tunel na kraju svjetla’ Franjo Janeš (Fraktura)

Zašto je umro Vilim? Kamo je nestala Katarina? Je li se na vrhu novozagrebačkog nebodera dogodilo ubojstvo i kakvu tajnu krije potkrovni stan s blindiranim vratima? Zašto Mihael dila i o čemu šuti Marta? Što se to događa u školama i sobama, u klubovima i na stranicama Facebooka, u skrivenim životima naših sinova i kćeri?

Kao i svaki dobar triler, ‘Tunel na kraju svjetla’ čitatelja će suočiti sa zločinom, sumnjom i potragom, ali i – više nego bilo koja druga knjiga u posljednje vrijeme – bez uvijanja progovoriti o životu tinejdžera u današnjoj Hrvatskoj. U prastarom generacijskom jazu koji ih dijeli od svijeta njihovih roditelja na djecu koja prestaju biti djeca vrebaju isti predatori, no njihova skrovišta i maske novi su i time još opasniji. Ovim napetim romanom, u kojemu još jednom dolaze do izražaja njegov humor i sposobnost da likove učini ljudima koje prepoznajemo, Franjo Janeš postigao je to da svijet oko sebe vidimo jasnije i na tome bismo mu trebali biti zahvalni. Čak i ako svjetlo kojime ga je obasjao razotkriva tunel u kojemu živimo.

‘O detektivima’ Ivan Vladislavić (Edicije Božićević; prevela Katja Knežević)

Konvencija privatnih istražitelja, zbrka oko nestale Peirneefove slike, čudno iskustvo mladića na jugu SAD-a, prožeto nelagodom, tragedija na obali Mauricijusa, bizarna noć industrijskog teatra i prevoditelji koji ostaju bez riječi – to su samo neke od tema kojima se poznati južnoafrički pisac Ivan Vladislavić bavi u ovoj visokosimboličnoj, intertekstualnoj detektivskoj igri, koju je moguće nazvati i zbirkom priča.

U ‘O detektivima’ Vladislavić se maestralno poigrava konceptom aktivnog čitatelja, ostavljajući tragove posvuda po knjizi u obliku riječi, slika, isječaka i rečenica te tako tjera čitatelja na detekciju. Ovo nije knjiga koju možete bezbrižno pročitati i zaboraviti; nakon prvog čitanja vraćat ćete se na priče i tražiti tragove koje ste isprva previdjeli, tražit ćete po enciklopedijama podatke koje Vladislavić kriptično uzgred spominje i provjeravati jeste li pojedine dijelove dobro pročitali.

Ivan Vladislavić (1957., Pretoria, Južnoafrička Republika) jedan je od najvažnijih suvremenih južnoafričkih pisaca. Tijekom osamdesetih radio je kao urednik u izdavačkoj kući Raven Press te u utjecajnom književnom časopisu Staffrider. Autor je više nagrađivanih romana, kratkih priča i eseja. Od 1992. živi u Johannesburgu i radi kao profesor kreativnog pisanja na Sveučilištu Witwatersrand. Na hrvatskom je 1999. izašao prijevod njegove knjige ‘Mahnitost’, a 2014. ‘Dvostruki negativ’, obje u prijevodu Miloša Đurđevića. Nominiran je i osvajao niz važnih nagrada za svoja djela, uključujući nagradu Windham-Campbell za književnost, koju dodjeljuje sveučilište Yale za doprinos književnosti na engleskom jeziku.

  • +1

Krimići za ljeto

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

‘Igra skrivača’ Linda Green (Mozaik knjiga; prevela Nada Mirković)

‘Igra skrivača’ je napeti krimić koji se bavi time kako se u jednom trenu može izgubiti sve važno u životu. Lisa Dale je u lokalnom parku zatvorila oči i počela brojati do sto u igri skrivača. Kad ih je otvorila, više nije bilo njezine četverogodišnje kćeri Elle. Nestala je bez traga. Policija, mediji i Lisina obitelj misle da znaju tko je oteo Ellu. No što ako je nije oteo stranac? Što ako je ta osoba uvjerena da je to što radi dobro? I što ako je Lisina djevojčica u opasnosti da nestane zauvijek?

‘Igra skrivača’ Linde Green pripovijeda svoju napetu priču iz više perspektiva, dodajući tako nove slojeve misterijima koji obilježavaju potragu očajne majke za nestalom kćeri. Riječ je o romanu koji su nahvalile brojne majstorice ovog žanra.

‘Uhoda’ Lars Kepler (Fraktura; preveo Danilo Brozović)

Kamera drhtavo i potajice kroz prozor bilježi kako Maria Carlsson oblači crne hulahupke. Snimatelj je nepoznat, a policija gotovo istodobno dobiva tu snimku i dojavu o lešu. Maria je ubijena, s jezika joj je istrgnut pirsing – mali svjetlucavi Saturn. No ona nije jedina žrtva okrutnog ubojice čiji zločini neopisivo podsjećaju na ubojstvo za koje je prije desetak godina osuđen svećenik ovisnik Rocky Kyrklund. Ovaj novi val nasilnih smrti istražuje inspektorica Margot Silverman koja se želi dokazati kolegama kao dostojna zamjena svojem pokojnom prethodniku. U istragu koja tapka u mjestu uključuje se i psihijatar hipnotizer Erik Maria Bark, zahvaljujući kojem je Kyrklund završio iza rešetaka. Ipak, pravog rezultata ne može biti ako se Joona Linna ne vrati iz mrtvih.

‘Uhoda’ je peti roman iz serije o inspektoru Jooni Linni, još jedan napeti triler nakon kojeg navlačite zavjese na prozorima. Bračni par Ahndoril koji se skriva iza pseudonima Lars Kepler ovim nastavkom samo potvrđuje svoje mjesto među majstorima vrhunskog švedskog trilera.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi