J.R.R. Tolkien nije doživljavao pustolovine ni približno romantično kao njegovi junaci. Da mu je kao dječaku na vrata pokucao čarobnjak poput Gandalfa i pozvao ga na opasno putovanje, priznao je, vjerojatno bi pronašao izgovor da ostane kod kuće. Ta i brojna druga zapažanja autora Hobita i Gospodara prstenova ostala su desetljećima skrivena u arhivi BBC-ja
BBC je 1968. godine snimio jedan od posljednjih Tolkienovih intervjua, 31 godinu nakon objave Hobita. Na televiziji su tada prikazani samo pojedini dijelovi razgovora, a veći dio snimke završio je u arhivu. Cjelovit materijal ponovno je pronađen i predstavljen javnosti 2019. godine.
U njemu Tolkien govori o nastanku Međuzemlja, svojim izmišljenim jezicima, putovanjima koja su ga nadahnula te likovima, među kojima posebno mjesto zauzima Gollum.
vezane vijesti
Jedno od pitanja odnosilo se upravo na početak 'Hobita', u kojem Gandalf nagovara Bilba Bagginsa da napusti svoj mirni dom u Shireu i krene u pustolovinu. Tolkien je priznao da bi u sličnoj situaciji vjerojatno postupio potpuno drukčije.
'Da mi je kao malom dječaku došao čarobnjak, situacija bi bila sasvim drukčija nego u 'Hobitu'. Pronašao bih neki izgovor da ne idem. Nisam imao nikakvu želju dovoditi se u neugodnu situaciju samo radi pustolovine', rekao je. Dodao je i da je bio 'odgojen tako da izbjegava razgovore sa sumnjivom starijom gospodom'.
Međutim jedna stvarna pustolovina utjecala je na njegovo pisanje.
Putovanje koje je završilo u Hobitu
Tolkien je 1911., kao 19-godišnjak, sudjelovao u planinarskom putovanju po Švicarskoj. U intervjuu je rekao da je to iskustvo ostavilo trag na Bilbovu putovanju. 'Prešli smo mnoge planinske prijevoje. Nosili smo samo naprtnjače i spavali na najneobičnijim mjestima. Nekoliko smo puta jedva izbjegli smrt, pomalo kao u prizoru s kamenjem koje bacaju divovi', prisjetio se.
Tako je Bilbovo putovanje dijelom proizašlo iz Tolkienova iskustva. 'Naravno, mi nismo sreli gobline', našalio se.
U razgovoru je govorio i o jednoj od svojih najvećih strasti – jezicima. Dok je studirao klasiku na Oxfordu, osobito ga je fascinirao finski, toliko da je, kako je priznao, zbog njega zanemarivao druge obaveze. 'Njegova struktura i zvuk bili su izvanredni. Doslovno su me opijali. Počeo sam ga učiti kada sam se trebao baviti drugim stvarima, a ljudi nisu mogli shvatiti zašto su moji eseji o grčkoj drami postajali sve gori', rekao je.
Finski je možda i najviše utjecao na jezike koje je Tolkien stvarao za Međuzemlje. Rekao je da je jedan od njih u početku bio temeljen na finskom, uz dodatak grčkog i drugih jezika s kojima se poslije upoznao. Njegova fascinacija riječima nastavila se i nakon Prvog svjetskog rata, kada je radio kao suradnik na Oxford English Dictionaryju.
Radio je na etimologiji riječi poput winter, walrus i wampum, a proučavanje potonjeg dovelo ga je do susreta s algonkinskim jezicima sjevernoameričkih starosjedilačkih naroda. 'Rječnik je prekrasno mjesto', rekao je.
Najtragičniji trenutak cijele priče
Najzanimljiviji dio razgovora odnosi se na Golluma, jednog od najsloženijih Tolkienovih likova. Opisao ga je kao 'primjer iskvarenosti', ali govorio i o trenutku iz 'Gospodara prstenova' u kojem se on gotovo vraća svojoj nekadašnjoj osobnosti Sméagola. U toj sceni prilazi usnulom Frodu i na trenutak pokazuje naklonost. Sam, misleći da štiti prijatelja, grubo ga prekida u tome.
Tolkien je taj trenutak držao jednim od najtužnijih u cijelom djelu. 'Ljudi su me često pitali što me najviše pogađa. Mislim da je najtragičnija točka cijele priče strašna ironija – to da dobro često čini zlo', rekao je.
Sam djeluje iz dobrih namjera, ali njegova reakcija prekida Gollumov trenutak (mogućeg) iskupljenja. 'Najtragičniji je trenutak u kojem Sam, želeći zaštititi Froda, kaže: 'Makni ruke.' Time poništava Gollumovo pokajanje. To mi se čini vrlo istinitim za život', objasnio je Tolkien.
Nije samo borba dobra i zla
Novinar je primijetio da moralni svijet Tolkienovih knjiga ipak nije jednostavna podjela na dobre i zle. Tolkien se složio. 'Opće linije jesu prilično jednostavne. Ali zapravo nije baš tako, zar ne? Zlo vidite i na strani dobra. Nije riječ samo o dobrima protiv zlih', rekao je.
Ta nijansa, kažu oni koji se bave proučavanjem njegovih djela, jedan je od razloga zbog kojih su 'Hobit' i 'Gospodar prstenova' desetljećima nakon objave ostali toliko utjecajni.
'Hobit' je objavljen 21. rujna 1937. godine, a tjedan oko obljetnice njegova izlaska danas se obilježava kao Tolkienov tjedan. Intervju iz 1968. godine pokazuje pak koliko su iza fantastičnog svijeta Međuzemlja stajali njegova osobna iskustva, fascinacija jezicima i mnogo složeniji pogled na dobro i zlo nego što bi se na prvi pogled moglo činiti.
