KOMIČNI LJUBAVNI ZAPLETI

'Kod Martinovih' otvara sezonu Kazališta Kerempuh

10.09.2013 u 12:27

Bionic
Reading

Pretpremijerne izvedbe prvog ovogodišnjeg naslova Satiričkog kazališta Kerempuh zakazane su za 19. i 20. rujna u 20 sati, a svečana premijera bit će 21. rujna u 20 sati

Riječ je o predstavi nastaloj prema motivima komedije 'Najsretniji od trojice' Eugènea Labichea, jednog od najvećih svjetskih dramatičara, u režiji i autorskoj prilagodbi poznate mlade argentinske redateljice Renate Carole Gatice. Uz Molièrea i Feydeaua, ovaj se autor smatra najistaknutijim predstavnikom francuske komediografske literature.

I Renata Carola Gatica i Labiche po prvi put su na sceni Kerempuha, stoga će biti posebno zanimljivo vidjeti na koji će način redateljica autorski pristupiti klasiku te ga kroz suvremeno čitanje pretočiti u mnogostruko bogat kazališni čin.

Riječ je o koncepciji koja podrazumijeva razotkrivanje niza ljubavnih zapleta i portreta na mediteranski način, strastven i temperamentan, u kojem su jednako bitni dijalozi, kao i tango u čijem se ritmu odvijaju brze dramaturške situacije.

U cjelini, muško-ženski odnosi izraženi su kroz scenski pokret te obilje autorske glazbe i one koja obrađuje neke od najpoznatijih šlagera što su obilježili 60-e i 70-e godine.

Projekt je okupio zanimljivu glumačku ekipu, a uloge tumače Anita Matić Delić, Borko Perić, Edo Vujić, Mario Mirković, Linda Begonja, Luka Petrušić, Nina Erak Svrtan, Ana Maras Harmander, Maja Posavec i Ivan Đuričić

Satiričko kazalište Kerempuh ove sezone slavi pedesetu godinu svojeg postojanja, što će se, uz mnoga popratna događanja, obilježiti i repertoarno.

Uz zanimljiv projekt 'Kod Martinovih', čime se kreirala platforma za kreativan rad nove generacije mladih kazališnih redatelja, i 'Sasvim obične besmislice' Daniila Harmsa, jednog od najvećih avangardnih književnika i satiričara koji će se prvi put postaviti na sceni Kerempuha u režiji Aleksandra Popovskog, organizatori najavljuju i povratak dvaju već gotovo antologijskih naslova - 'Buba u uhu' G. Feydeaua i 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja' I. Brešana - koji su u povijesti tog kazališta snažno odjeknuli te uvelike formirali njegov identitet.