REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Knjige se najviše čitaju u Zagrebu

  • Autor: I.B./Hina
  • Zadnja izmjena 21.04.2017 17:35
  • Objavljeno 21.04.2017 u 17:35
Knjižnica

Knjižnica

Izvor: Promo fotografije / Autor: Profimedia

Najnoviji podaci o čitanosti u Hrvatskoj pokazuju da je u proteklih godinu dana zabilježen rast čitanosti za šest posto, pri čemu je barem jednu knjigu pročitala polovica stanovnika Hrvatske, a najviše čitaju visoko obrazovani ljudi koji žive u većim gradovima, mladi i žene, podaci su najnovijeg istraživanja tržišta knjiga u RH predstavljeni u Zagrebu

Rezultate je na svečanosti otvorenja Noći knjige 2017. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavila Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK.

Istraživanje Gfk-a pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 53 posto populacije, u usporedbi s 47 posto u prošloj, istaknula je Kraus.

'To pokazuje optimizam. Oni koji čitaju pročitaju najčešće četiri knjige u godini dana, a najviše se čitaju posuđene knjige, među kojima najviše proza, s time da je došlo do porasta čitanosti dječjih knjiga', rekla je.

I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku (82 posto), dok se 15 posto knjiga čita na engleskom jeziku, ali je došlo do podjele u opredjeljenju na strane i domaće autore, pa se najviše čitaju prijevodi stranih autora (40 posto).

Više od prosjeka čita se u Zagrebu, 64 posto, te Istri i Primorju (62 posto), a knjige koje čitamo najčešće posuđujemo i to ponajviše u knjižnicama (46 posto). Kad je riječ o kupovini, najčešće kupujemo u knjižari (53 posto), i to uglavnom uz popust (56 posto).

'Isto tako, postoji trend rasta kupovine knjiga na internetu, sa šest posto u prošloj, na 12 posto u ovoj godini', istaknula je Kraus.

Barem jednu knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo nešto više od 908 tisuća građana starijih od 15 godina, odnosno, svaki četvrti ili 25 posto ljudi, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 19 posto, a knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili svojoj djeci (59 posto).

Najviše čitaju osobe koje žive u većim gradovima (70 posto) i osobe visokog obrazovanja (69 posto), žene (65 posto) i mladi do 24 godina starosti (62 posto).

Najčešće se čita beletristika (58 posto), pa stručna literatura (30 posto) i publicistika (29 posto), dok je udjel dječje knjige 15 posto. 'Trend pokazuje kako raste broj onih koje knjiga ne zanima dok je istodobno sve manje onih koji knjigu ne kupuju iz financijskih razloga', istaknula je Kraus.

Naime, ispitivanje je pokazalo da oni koji ne kupuju knjige u velikoj mjeri (59 posto) to ne čine jer ih knjige ne zanimaju niti im trebaju, u usporedbi s prošlogodišnjih 52 posto, dok je drugi glavni razlog nekupovanja knjige, financijski, ove godine smanjen na 19 posto, s 25 posto u 2016.

Od onih koji ne kupuju polovica ih je rekla kako ih ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga a trećina smatra da bi knjige trebale biti jeftinije.

Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, čija je čitanost porasla s osam posto u 2016. na 12 posto u 2017., pri čemu elektroničke uređaje potrebne za njihovo čitanje posjeduje 72 posto populacije starije od 15 godina, a još uvijek osam posto mladih od 15 do 24 godine nema niti jedan elektronički uređaj na kojemu se može čitati knjige i ostalu literaturu.

Istraživanje je provedeno u ožujku na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi