NAKON VIŠEMJESEČNE STANKE

Kino Tuškanac: Slavni 'Nosferatu' otvara retrospektivu Murnaua

  • Autor: N.B./Hina
  • Zadnja izmjena 04.06.2020 13:12
  • Objavljeno 04.06.2020 u 13:12
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Retrospektivom jednog od najvećih njemačkih redatelja nijemog filma, Friedricha Wilhelma Murnaua, koja počinje u petak, 5. lipnja, antologijskim filmom strave 'Nosferatu', zagrebačko kino Tuškanac vraća se nakon višemjesečne stanke redovitom kinotečnom programu

Film 'Nosferatu' iz 1922. jedan je od njegovih najpoznatijih filmova, koji se indirektno temelji na romanu 'Drakula' Brama Stokera, jer Murnau nije uspio dobiti prava za adaptaciju pa je samo izmijenio imena likova u slavnoj priči.

'Cjelina kojom dominira dojmljivi lik grofa Orloka, sa šiljatim ušima i prijetećim na sjenama izduženim rukama, kojeg psihoanaliza interpretira kao svojevrsno utjelovljenje seksualnog nagona, odlikuje se i maestralnom ambijentacijom zbivanja na lokacijama, neobičnim rakursima kao i spretnim poigravanjem gledateljevim očekivanjima', ističe se u najavi.

Nakon završetka filma nasljednici Brama Stokera tužili su njemačke producente zbog neovlaštene uporabe romana kao predloška, a britanski sud je tražio da se unište sve kopije i negativ filma. Premda takvu sudsku odredbu nije bilo moguće provesti u Njemačkoj, producenti su odlučili prodati sav snimljeni materijal, zbog čega cjelovita izvorna verzija filma više ne postoji.

Filmolog N. Gilić o Murnauovu stvaralaštvu

Uoči projekcije, uvodnu riječ o Murnauovu stvaralaštvu održat će filmolog Nikica Gilić.

Retrospektiva donosi većinu ključnih filmova njegova tematski i žanrovski raznorodna opusa - u vrijeme premijere nezapaženi 'Fantom' (1922.), potom 'Posljednjeg čovjeka' (1924.), vrhunsko ostvarenje kammerspielfilma koje se redovito nalazi na listama najboljih filmova svih vremena,  ekranizacije Molièreova 'Tartüffa' (1925.) i Goetheova 'Fausta' (1926.).

Bit će tu i njegovi američki filmovi, remek-djelo i poema ljubavi 'Zora' (1927.), također redovito na listama ponajboljih filmova svih vremena, manje zapaženi 'Gradska djevojka' (1930.), kao i njegov posljednji film 'Tabu' (1931.), nastao u korežiji s Robertom J. Flahertyjem.

'Murnauove filmove, nastale često u suradnji sa čuvenim scenaristom Carlom Mayerom i snimateljem Karlom Freundom, odlikuje vrsno spajanje tendencija ekspresionizma i kammerspielfilma, realističkog i artificijelnog, cerebralnog i poetskog, vizualna ljepota kadra, izvanredna primjena pokretne kamere i dubinske mizanscene', ističe se u najavi.

'Kao autor iznimnoga talenta i jedan od začetnika psihološkog filma, utjecaj njegove poetike razvidan je u djelima Wernera Herzoga, Erica Rohmera i Stanleya Kubricka', dodaje se.

Friderich Wilhelm Murnau (1888, Bielefeld, Njemačka - 1931, Santa Barbara, SAD), jedan od najznačajnijih redatelja nijemog filma.

Potječe iz imućne obitelji i već je u mladosti bio zainteresiran za umjetnost, osobito za književnost i kazalište. Studirao je filologiju, glazbu i likovnu umjetnost, bio aktivan u studentskom kazalištu gdje ga primjećuje poznati redatelj Max Reinhardt koji ga angažira kao glumca i asistenta redatelja.

Tijekom Prvog svjetskog rata bio je pilot, a nakon prinudnog spuštanja u Švicarskoj počinje se baviti kazališnom režijom, a snima i propagandne filmove za njemačku ambasadu. U Berlin se vraća 1919. i posvećuje filmu te debitira filmom "Dječak u plavom".

Od tada niže filmove u Njemačkoj i SAD-u, sve do posljednjeg "Tabu" (1931.), čiju premijeru nije dočekao - samo tjedan dana prije poginuo je u automobilskoj nesreći.

Filmovi posvećeni glazbi u kinu i Bergmanova retrospektiva online

U kinu Tuškanac ovaj tjedan traje i prvi dio ciklusa Glazba i hrvatski film, u okviru kojega su dva filma posvećena povijesnim ličnostima skladateljica i skladatelja ('Kontesa Dora' Zvonimira Berkovića, 'Lisinski' Oktavijana Miletića), jedan film govori o fikcijskom liku mladog skladatelja ('Bravo maestro' Rajka Grlića), a jedan je posvećen izmišljenim i stvarnim skladateljima rock-and-rolla ('Pjevajte nešto ljubavno' Gorana Kulenovića).

Drugi dio ciklusa očekuje se najesen, a bit će posvećen likovima hrvatskih filmova koji glazbu ne stvaraju, već o njoj duboko promišljaju. Ulaz na taj program je besplatan.

Još uvijek traje i online program kina Tuškanac, s retrospektivom Ingmara Bergmana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!