Otprilike tisuću pjesama stalo je u maleni uređaj koji smo mogli nositi u džepu, što je početkom dvijetisućitih bilo revolucionarno. Umjesto skupljanja ploča i kaseta, premda ih kolekcionari i dalje obožavaju, pjesme su konačno stale u iPod. No prvi Appleov MP3 player nije promijenio samo ritual slušanja glazbe, već, nešto kasnije, i zvuka općenito. Adam Curry, poznato lice s MTV-ja, koji je tadašnjim klincima bio svojevrstan Spotify, udružio je snage s programerom Daveom Winerom, osmislivši iPodder, program za preuzimanje radijskih emisija.

Bilo je to 2004., u vrijeme u kojem su tradicionalni mediji i blogeri prednjačili u informiranju i zabavi. U tom ozračju dvojac je našao način za automatsko preuzimanje zvučne datoteke, pa se Curry smatra ocem modernog podcasta.

Pojednostavljena je to priča o rođenju podcasta, formata koji danas privlači slušatelje svih generacija jer ga pratimo dok kuhamo, šećemo se ili opuštamo. 'Ma, to ti je bilo u podcastu', često se čuje i na kavama, osobito među generacijom Z, kojoj su društvene mreže glavni način informiranja. Obično se pritom referiraju na ležeran razgovor dvoje ili više ljudi ispred upečatljivih mikrofona u pažljivo uređenom interijeru.

Sve je krenulo od zvuka

Podcast ipak ne treba svoditi samo na tu sliku. Nepošteno je reći i to da je, što se često čuje, nastao prije nekoliko godina. Iako su mu streaming platforme i društvene mreže dale vizualnu komponentu, taj izraz postoji već 22 godine te je primarno vezan uz zvuk. Nastao je spajanjem riječi iPod i broadcast, odnosno emitiranje na zahtjev. Ukratko, riječ je o slušanju sadržaja kad i gdje želimo – bez čekanja pokraj radijskog prijemnika.

Znači li to da je baš svaki snimljeni razgovor objavljen na internetu ujedno podcast?

'Podcast podrazumijeva određenu uredničku koncepciju, kontinuitet, odnos prema publici i promišljen način komunikacije', kaže za tportal doc. dr. sc. Anita Šulentić, direktorica Happy FM-a, predsjednica Instituta radijske industrije i naslovna docentica na Sveučilištu Algebra Bernays.

'Danas nije nužno biti dio velike medijske organizacije da bi se proizveo i distribuirao kvalitetan sadržaj. To je otvorilo prostor mnogim glasovima koji prije nisu imali jednaku mogućnost ulaska u javni prostor. Međutim dostupnost tehnologije sama po sebi ne jamči kvalitetu', tumači. Dobar podcast, smatra docentica Šulentić, mora imati jasnu ideju, definiranu publiku, dobru pripremu i odgovoran odnos prema temi.

'Autentičnost je važna, ali ona ne može biti zamjena za istraženost teme, urednički pristup i profesionalne standarde', dodaje. Riječ je o raznolikom formatu koji se naslanja na radijsku tradiciju – snagu glasa, emocija i pripovijedanja – i pritom koristi sve prednosti digitalnog doba.

Iako ih mlađe generacije najčešće otkrivaju zahvaljujući kratkim isječcima na TikToku ili Instagramu, tportalova sugovornica naglašava da vizualna komponenta ne mijenja njihovu temeljnu prirodu. Premda je video izvrstan alat za promociju i privlačenje pažnje, podcast u srži ostaje audio format.

'Često uspijevaju zato što stvaraju osjećaj bliskosti; publika ne sluša samo temu, već razvija odnos prema autoru, njegovu glasu i načinu pripovijedanja', sažima.

Milijunski pregledi crvenog kauča

To ne ide preko noći. 'Uvijek navodim da je jedini pravi savjet podkasterima početnicima da ne odustaju. Mi nismo i, evo, dobro je ispalo', kaže nam suosnivač 'Podcast Inkubatora' Ratko Martinović, poznatiji kao Rale. Kad su ga pokretali prije deset godina, početni im je problem bio objasniti što podcast zapravo jest, pri čemu im je uzor bio američki podkaster Joe Rogan.

Danas 'Podcast Inkubator' broji milijunske preglede na YouTubeu i gotovo da nema osobe iz javnog života, uključujući one koje ne viđamo u tradicionalnim medijima, koja na nekoliko sati nije sjela na njihov crveni kauč.

'Kod nas je podcast zapravo krenuo od legendarne 'Noćne more' i zauvijek smo im zahvalni na svemu. Novi format svakako jest i to kao fuzija svih ranijih', tvrdi Martinović te ga smatra dužim audiovizualnim formatom, pogodnim za slušanje u pozadini. Poput repanja ili DJ-iranja, svatko se u tome može okušati, ali je pitanje tko će proći i biti na određenoj razini kvalitete.

'Iskreno mi je žao što nema više nišnih podcasta kod nas. Mediji ih često pokreću kao dio svog portfelja, ne nužno jer postoji potreba za time – nije svatko za podkastera, baš kao što nije svatko ni za spikera. Moj stav je ipak da svatko može probati, a publika na koncu presuđuje', ističe Rale.

Podcast nisu samo ležerni razgovori

Uz intervjue, u tom svijetu niču monološki formati, panel emisije sa slikom i/ili zvukom te, među ostalima, pripovjedački, odnosno istraživački podcasti. True crime podcasti najčešći su takav primjer, a u njima voditelji prepričavaju neki slučaj, za što je potrebna detaljna priprema.

Američki radio NPR još je 2014. godine lansirao 'Serial', istraživačku krimi priču u narativnom formatu, no u Hrvatskoj je true crime relativno svjež fenomen. Na velika vrata uvelo ga je 'Mjesto zločina', popularan zvučni podcast koji uz humor secira Sunset Strip ubojice, ozloglašenog Charlesa Mansona ili misterij leta MH370.

'Biramo teme prema svojim interesima jer prvenstveno nam je za epizodu bitno da je nama zanimljiva, a onda možemo to prenijeti i slušateljima. Trudimo se raditi nekakav miks različitih slučajeva, a najviše nas zanimaju oni u kojima možemo saznati psihološku pozadinu osobe koja je počinila zločin', otkrivaju za tportal autori i voditelji Katia (Tia) Kozina i Filip Georgiev-Štimec. Nemaju, kažu, teret objektivnosti kakva bi trebala postojati u tradicionalnom novinarstvu, pa inzistiraju na prirodnosti i opuštenosti, zbog čega im je audio forma jako draga.

'U svijetu je to ipak malo napredniji format, primarno u smislu financiranja. Postoje reklame i sponzorstva koja omogućuju podcastima zapošljavanje timova od desetaka ljudi koji rade na istraživanju, marketingu i organizaciji. Kod nas to još uvijek nije opcija, pa se snalazimo vlastitim resursima. Danas se s internetom i podcastima mogu stvarno napraviti čuda', tvrde Filip i Katia.

Je li on nastao iz radija, televizije ili je pak riječ o hibridu, pitamo ih.

Stogodišnjak u novom ruhu

'Definitivno je rođen iz radija te je prilagođen današnjem konzumentu. Vjerujemo da će se razvijati s tehnologijom i načinom na koji je slušatelji konzumiraju. Podcast je radio on demand i kao takav mislimo (i nadamo se) da će još dugo ostati relevantan', vele voditelji 'Mjesta zločina'.

To nas na kraju vodi do Hrvatskoga radija, koji ove godine slavi sto godina. Navike se mijenjaju, pa je zvuk, čini se, u novom uzletu.

'Zasad imamo više od 20 emisija koje su dostupne te se redovito ažuriraju i u aplikacijama za slušanje podcasta (Apple i YouTube, op.a.). Najslušanije su 'Andromeda', 'Explora' i 'Povijest četvrtkom'', kaže nam Barbara Vid, voditeljica Multimedijalnog tima Hrvatskog radija.

'Vjerujem da im popularnost dosta ovisi o sugovornicima koji poznaju teme i znaju ih približiti na dobar način. Neki od najslušanijih podcasta Hrvatskog radija su i sadržaji Dramskog programa jer je riječ o specifičnom sadržaju koji ne možete naći u nekom drugom mediju', ističe Vid. Audiosadržaj se samo prilagodio vremenu, dodaje.

'Mlađa publika ne konzumira radio na način na koji ga konzumiraju naši stariji slušatelji pa neke emisije emitiramo i na TikToku te drugim platformama, čime edukativan i kvalitetan sadržaj dolazi do većeg broja slušatelja', zaokružuje.

'Video Killed The Radio Star', pjevali su The Bugglesi, a neki su se brinuli da će ga ubiti iPod, pa televizija, pa internet, pa društvene mreže. Ubiti ga, bez brige, neće ni podcast.

'Budućnost zvuka ne vidim kao natjecanje radija i podcasta nego kao njihovo nadopunjavanje. Oba formata potvrđuju da potreba za kvalitetnim govornim sadržajima nije nestala – samo su se promijenili načini na koje ih stvaramo i slušamo', zaključuje docentica Šulentić.