Izložba okuplja radove braće Miles, Toše Dapca, Petera Handkea, Vlade Marteka, Vjekoslava Majcena, Vatroslava Mimice, Milana Pavića, Neše Paripovića, Ivana Standla, Claudea Lévi-Straussa i anonimnih autora koji su djelovali u različitim medijima (fotografija, film, književnost i druge).

Kustos Klaudio Štefančić ovom izložbom predlaže čitanje umjetnosti kao oblika društvene komunikacije koja ne postoji izvan povijesti, već iz nje proistječe, ističe se u najavi izložbe.

U temelju njegova pristupa stoji uvjerenje da se simbolički sustavi, režimi prikazivanja i estetski izbori uvijek moraju promatrati u odnosu na konkretne društvene prakse.

U tom smislu izložba "Suita za mase" nije samo izložba o umjetnosti, već i o proizvodnji, radu, kolektivnosti i mogućnostima političke emancipacije.

„Prvo moraju živjeti da bi stvarali historiju, a da bi živjeli, moraju proizvoditi… Individualnost se proizvodi u materijalnim praksama proizvodnje, u srcu društvenog života, a moderno je doba prvo povijesno razdoblje u kojem je došlo do njegove ekspanzije”, ističe Štefančić u predgovoru izložbe.

Štefančić se nadovezuje na misao ranih spisa Karla Marxa i Friedricha Engelsa, koji u masama ne vide prijetnju društvenom poretku, nego njegovu potencijalnu budućnost. Za njih masa nije nusproizvod povijesti, već proletarijat koji još nije došao do svijesti o sebi – nositelj buduće emancipacije, subjekt promjene.

Suita za mase treća je iz višegodišnjeg projekta Unutarnji muzej (UM). Nakon "Svako drvo stoji i misli" iz 2015. i "Svatko stoji u svjetlu drugog" iz 2016., ovaj nastavak nastavlja istraživanje odnosa između umjetničkih tragova i kolektivne povijesti, propitujući kako i gdje se ti tragovi križaju s idejom zajednice, odgovornosti i otpora.

Izložba ostaje otvorena do 17. lipnja, a realizirana je uz podršku Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.