SLAVNA DJELA

Izložba 'Normandija/Rađanje impresionizma' u Klovićevim dvorima

  • Autor: Hina
  • Zadnja izmjena 06.10.2014 09:18
  • Objavljeno 06.10.2014 u 09:18
  • +2

U Klovićevim dvorima postavljena izložba Rađanje impresionizma

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

'Normandija/Rađanje impresionizma', izložba koja se otvara 4. listopada u Galeriji Klovićevi dvori, donosi devedeset radova umjetnika Normandije koji su na neki način povezani uz tu francusku regiju te naglašava njezinu važnost u povijesti umjetnosti

Riječ je o djelima iz zbirke 'Slikati u Normandiji' koja čuva, među ostalim, djela Moneta, Boudina, Gericaulta, Courbeta, Corota, Dufyja, Renoira te brojnih drugih. Zbirka predstavlja svojevrsno putovanje kroz normandijski krajolik s obalom i kontinentalnim dijelom, slikama koje se manje fokusiraju na spektakularne i razvikane prizore, a više na diskretan utjecaj meditativne prirode pejzaža.

Direktor zbirke i kustos izložbe Alain Tapie proveo je danas novinare kroz izložbu u Klovićevim dvorima, objasnivši zbog čega smatra da njezin naslov nije pretjeran, odnosno zašto Normandija ustinu jest mjesto rađanja tog umjetničkog pokreta.

'Pitanje zašto je impresionizam nastao u Normandiji može se razumjeti jedino ako pogledamo četiri elementa u prirodi, od kojih su dva u Normandiji dominantna, to su zrak i voda koji se nastoje spojiti kroz kišu. Kada tamo ne kiši, to znači da će ili kišiti ili je već kišilo, pa postoji vibracija vlažnog zraka koja ne daje čistu formu', rekao je, dodavši da tako fizika prirode, vlažna atmosfera i difuzno svjetlo, ulazi u dijalog s fizikom slikarstva.

'Umjetnici su željeli ovjekovječiti tu percepciju prirode, htjeli su oslikati vrijeme koje prolazi i pokret, bilo im je važnije naslikati kretanje zraka kroz drvo nego samo drvo, a kako nisu bili imućni niti su radili za prodaju radili su slike maloga formata', napomenuo je Tapie.

Po njegovim riječima, impresionizam, kao riječ nastala 1874. u pejorativnom značenju kada ju je kritičar izgovorio komentirajući Monetovu sliku, danas je potrebna, ali ju se treba i zaboraviti ako se želi razumjeti koja je stvarna funkcija impresionista. 'Slika je ogledalo i mi vjerujemo da ono reflektira stvarnost, no to nikada nije bilo tako i još od antike umjetnici ga pokušavaju razbiti kako bi otišli 's druge strane", ustvrdio je.

Tapie smatra kako, s obzirom na to da je potraga za impresionizmom trajala tako dugo tijekom 19. stoljeća, a možda i ranije, to znači da on nije bio izum samo jednog ili dva umjetnika, nego se radilo o globalom pokretu, kojemu su doprinijele i nove tehnike, osobito akvarel.

Tijekom 19. stoljeća umjetnici su se sklanjali u Normandiju, bježeći pred industrijskim okolišem velikih gradova, kako bi se približili prirodi i uhvatili trenutak u vremenu i varijacije boja. Kako najčešće nisu bili imućni, niti su radili po narudžbi, slike su im bile malog formata, a jedna od takvih, 'Farma Saint Simeon' Eugenea Boudina, izložena je kao jedina u prvoj izložbenoj prostoriji Klovićevih dvora.

Izložba je podijeljena na četiri dijela, po regijama i umjetnicima koji su se tamo okupljali, počevši od Farme Saint Simeon, mjesta susreta umjetnika, slikara i glazbenika koje je bilo ključno jer je svoje stalne ili privremene stanovnike povezala s vrhunskim prirodnim okruženjem.

Drugi dio je "Radni život i praznici na moru", s jedne strane tu su ribari, lokalni radnici uhvaćeni u svoje ritmove i običaje, a s druge turisti koji dolaze i narušavaju tišinu. Mnoga mjesta na obali Normandije, od Honfleura do Langrunea, oblikovala su tu slikarsku školu koju predstavljaju Gustave Courbet, Eugene Boudin, Johan Barthold Jongkind i Claude Monet, umjetnici koji otjelovljuju impresionizam.

"Normandijski krajolik" prikazuje omiljenu destinaciju prvih turista, ponajprije Engleza, koji su dolazili u Francusku nakon potpisivanja mira u Amiensu 1802., i prolazili kroz Normandiju na putu do Pariza. U svojim usamljeničkim, kontemplativnim djelima slikari Isabey, Huet, Daubigny i Corot hvalali su poeziju prirodnog okoliša te regije.

Posljednji dio izložbe nazvan je "Uz Seineu" - Le Bottin Daubigny je na svom brodu-atelieru prvi prepoznao intimnost mjesta kojima ta rijeka prolazi, a od 1865. Renoir, Monet i Bazille odredili su što će ona značiti slikarima.

Izložba "Normandija/Rađanje Impresionizma" bit će otvorena do 4. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori, a početkom iduće godine, u nešto manjem obimu, će se predstaviti i u Narodnoj Galeriji u Ljubljani.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi