Sanjivi i djetinje zaigrani radovi Marike Kaarne evociraju dugu tradiciju figurativnog slikarstva, bajki, ali i kulturološku ostavštinu nadrealizma. Unatoč naoko naivnom stilu, Kaarnini akrili živih boja više su od pukih prikaza svakodnevnog života, te često nude i meta društveni komentar. Na njima ćemo ugledati odbjegle utvare bajkovitih princeza u proslavi Valentinova iza bodljikavih žica, psihodelični party uz ples mrtvaca i leteće tanjure, kričavo rozog Bambija na vrtnoj zabavi koja okuplja ženske arhetipske figure drsko ili smjerno uperene ka nama, odbjeglog puža iz klimatski zagrijanog vrta s kojim se tek mora naučiti surađivati…

Vlastite bezvremensko-vremenske vizualne kolaže Kaarna komentira sljedećom parabolom: Jednom davno u jednom gradu, u dva naselja vrlo blizu jedno drugom, živjele su crna i bijela ovca. Tako su se malo poznavale kao da su živjele na različitim planetima. Dok bi bijela ovca ponekad pasla na svojoj parceli, osjetila bi miris dima i pomislila u sebi: Zar te crne ovce ne bi mogle jednostavno prestati pušiti i raditi nešto korisno umjesto toga? Jednom se dogodilo da je crna ovca slučajno zapalila crkvu, a druga se samo iznenada srušila na zabavi koju je organizirala neka princeza. Pregršt pop referenci smještenih u začudnim pejzažima koji se slijevaju i prelijevaju na svijetlim, ali i tamnijim stranama današnjice prate riječi autorice koja tvrdi da je ponekad u životu bitno preokrenuti oči naopako! Petri Hytönen miješa akvarel, sprej, crtež i fotografiju s humorom, psihodelijom, prirodom, detaljima iz svakodnevnog života i povijesno-umjetničkim referencama. Za rad “Na zemlji, kao na nebu i negdje između” izradio je trodimenzionalne, pokretne modularne slike u akvarelu kojima u prvi plan stavlja ljudska bića i moralna pitanja s kojima se neprestano suočavaju. Hytönen sustavno puca u mjehuriće koje razdvojeni pojedinci grade oko sebe. Dok jedan od njih ima vjetar pod krilima, drugi se strmoglavljuje ravno prema nemilosrdnoj zemlji. Homo deus, homo sapiens i tamo negdje između. Usprkos svijesti da se ljudska bića neprestano razvijaju donoseći inovacije na svim područjima života, Hytönen se iznova vraća pećinskom čovjeku smještajući ga u centar svojih instalacija podsjećajući na neiskorjenjivu crtu ličnosti čovjeka kao životinje opsjednute nagonskim djelovanjem i beskonačnim željama.

Ovaj finski duo osebujnog likovnog izričaja zagrebačkoj publici predstavit će razvoj ljudske civilizacije, povijesne tekovine te elemente svakodnevnog života kroz metafizičku i nadrealnu prizmu, izlažući posjetitelje Božanstvenoj komediji 21. stoljeća, stoji u najavi izložbe.

O autorima:

Marika Kaarna (r. 1966.) diplomirala je 1989. na Akademiji likovnih umjetnosti u Helsinkiju. Izlagala je na brojnim izložbama u Finskoj i inozemstvu. Rad joj je zastupljen u zbirkama Helsinki Art Museum, Paulo Foundation, Haaga-Helia te je jedna od osnivačica umjetničke grupe Gallery Rankka.

Petri Hytönen (r. 1963.) diplomirao je 1988. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Helsinkiju, gdje je predavao slikarstvo u razdoblju od 2009. do 2014. godine. Osnivač je umjetničke skupine JoyMen i Gallery Rankka. Održao je brojne samostalne i skupne izložbe u Finskoj i inozemstvu te je 2001. godine osvojio treću nagradu na manifestaciji Carnegie Art Award. Njegov rad zastupljen je u brojnim zbirkama uključujući EMMA, Göteborg Museum of Art, Helsinki Art Museum, Malmö konstmuseum, Nordic Watercolor Museum i dr. Jedan je od kustosa i organizatora Porvoo trijenala za 2024. godinu.