OD MAĐARSKE DO BALTIKA

Istočna Europa privlači visokobudžetne produkcije, a gdje je tu Hrvatska?

15.02.2017 u 10:24

Bionic
Reading

Filmski časopis The Hollywood Reporter objavio je članak o tome kako je istočna Europa postala privlačna filmskim produkcijama iz SAD-a, u kojem se ističe da su za to zaslužni lokalni poticaji. The Hollywood Reporter analizira kako Češka, Mađarska, Estonija, Litva, Poljska i Latvija privlače visokobudžetne holivudske produkcije, no Hrvatska se ne spominje nakon što je prošli ministar kulture Zlatko Hasanbegović doveo u pitanje poticaje predviđene za takvu kulturnu politiku koja znatno doprinosi lokalnim proračunima i potrošnji u zemljama snimanja

‘Zašto Hollywood voli snimati u istočnoj Europi’ naslov je članka The Hollywood Reportera u kojem se tematizira strategija nekoliko istočnoeuropskih zemalja za privlačenje velikih filmskih produkcija koje donose radna mjesta i za lokalne filmske profesionalce, kao i priliku za promoviranje države u svijetu. Poznati filmski časopis ističe da u ‘toj regiji vlada utrka između država’ za privlačenje visokobudžetnih produkcija, koju je 2004. godine otvorila Mađarska uvodeći 20 posto popusta na plaćanje poreza za filmske produkcije. Jedan od filmova koji je iskoristio tu mogućnost je i ‘München’ hitmejkera Stevena Spielberga, a jezero Balaton bilo je ključna lokacija za klimaks uspješne komedije ‘Spy’ s Melissom McCarthy.

Češka od 2010. nudi rabat od 10 posto za strane filmske ekipe i druge poticaje, a produkcije privlači i poznati praški filmski studio Barrandov s izvrsnom međunarodnom reputacijom. Nedavno su tamo snimani ratni triler ‘Anthropoid’ i akcijski film ‘The Adventures’ s Jeanom Renoom u glavnoj ulozi. Prošle godine su u Češkoj snimane i tri velike televizijske produkcije, serije ‘Knightfall’, ‘Britannia’ Amazon Studiosa i ‘Genius’ o Albertu Einsteinu, kojeg glumi oskarovac Geoffrey Rush. Samo ove tri serije generirale su produkcijsku potrošnju od 106 milijuna dolara.

Mađarska je pak pionir ovakvog privlačenja filmskih produkcija, a samo prošle godine ostvarila je oko 200 milijuna dolara produkcijskog trošenja. Ove godine se pak u njoj snima novi triler s Jennifer Lawrence u glavnoj ulozi, biografski film o slavnoj francuskoj spisateljici ‘Collete’, koju glumi Keira Knightley, te adaptacija romana Caleba Carra ‘The Alienist’.

Estonija je prošle godine pak pokrenula inicijativu preko zaklade Film Estonia, kojom se pomažu strane produkcije i s do 30 posto sredstava, a država je na razne načine izdvojila 11 milijuna dolara za filmske produkcije. Latvija pak ima značajne poticaje za filmove koji se snimaju u glavnom gradu Rigi, a za sve filmske produkcije nudi 25 posto popusta na plaćanje u gotovini. Najuspješnija od tri baltičke republike je Litva te je od uvođenja poticaja za filmove 2014. privukla niz stranih produkcija. Samo prošle godine tamo se snimalo deset stranih produkcija, šest koprodukcija i šest domaćih filmova koji su iskoristili mogućnosti što ih nudi litavski Filmski centar.

Sada se u utrku privlačenja filmskih produkcija uključuje i Poljska te priprema zakon kojim bi se omogućili rabati i poticaji slični onima iz Mađarske, što bi dodatno trebalo potaknuti filmsku produkciju. Tamošnji Poljski filmski institut već pomaže snimanju oko 40 igranih filmova godišnje te više od 100 dokumentarnih i animiranih filmova.

Iako je Hrvatska proteklih godina privukla niz velikih filmskih i televizijskih produkcija, poput ‘Igre prijestolja’, u čemu je ključnu ulogu odigrao i HAVC, za mandata ministra kulture Zlatka Hasanbegovića nastali su problemi.

Hasanbegovića su tako ljetos prozvali Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatska udruga producenata za ‘destrukciju hrvatskog audiovizualnog sustava i ugrožavanja kontinuiteta filmskog stvaralaštva koje je proteklih nekoliko godina donijelo Hrvatskoj mnoge uspjehe i zasluženu reputaciju u Europi i svijetu’. Naveli su da je 'uspješno provođenje sustava poticaja u samo četiri godine Hrvatsku učinilo izuzetno atraktivnom filmskom destinacijom, kako europskih tako i američkih produkcija. U tom periodu međunarodne produkcije utrošile su oko 320 milijuna kuna u Hrvatskoj, a samo 2015. godine čak 160 milijuna kuna'. Tada već tehnički ministar kulture Hasanbegović prozvan je zato što nisu 'osigurana sredstva za isplatu poticaja, koja slovom zakona osigurava Ministarstvo kulture', kao i zato što je odbijao imenovati nove članove Povjerenstva za poticaje nakon što je starima istekao mandat.