Borbe za prijestolje, izdaje, krvave bitke i političke spletke – sve to prikazuje slavna Tapiserija iz Bayeuxa, jedno od najvažnijih djela srednjovjekovne Europe. Gotovo 1000 godina star vezeni prikaz normanskog osvajanja Engleske i Bitke kod Hastingsa 1066. prvi put nakon više od 900 godina vraća se u Englesku te će biti izložen u Britanskom muzeju od rujna do srpnja iduće godine
Tapiserija iz Bayeuxa jedno je od najvažnijih i najpoznatijih remek-djela romaničke umjetnosti. Nastala je potkraj 11. stoljeća u Engleskoj te prikazuje normansko osvajanje Engleske 1066. godine i ključnu Bitku kod Hastingsa, a vrlo brzo poslije nastanka premještena je u katedralu u francuskom Bayeuxu, čiji ju je biskup i naručio.
Nakon više od 900 godina vraća se u Englesku. Naime prošli tjedan velik žuti kamion, predvođen jakom policijskom pratnjom, usred noći je u Britanski muzej dovezao 1000 godina staro remek-djelo. >>>Cijeli članak<<< Premda je njezino točno porijeklo nejasno, uglavnom se smatra da je tapiserija koja prikazuje početak invazije normanske vojske Vilima I. Osvajača nastala u Engleskoj prije nego što je premještena u Bayeux.
Duga gotovo 70 metara, nizom izvezenih prizora pripovijeda priču o sukobu između Vilima i Harolda II., čija je borba zauvijek promijenila tijek engleske povijesti. Kako navodi povjesničar David Musgrove, koautor knjige o Tapiseriji iz Bayeuxa, priča se može razumjeti pomoću pet ključnih prizora, piše BBC.
vezane vijesti
Harold od junaka do izdajnika
Na početku je Harold prikazan kao hrabar i odan plemić. Oko 1064. ili 1065. godine odlazi u Normandiju te se pridružuje vojvodi Vilimu u vojnom pohodu u Bretanji. U jednom od prvih prizora Vilim mu svečano predaje oružje, čime ga, prema tumačenju povjesničara, prikazuje kao uglednog i časnog ratnika.
No upravo sljedeća scena označava prekretnicu. Harold je prikazan kako obje ruke polaže na relikvijare svetaca i priseže na vjernost Vilimu. Za potonjeg se smatralo da ga treba naslijediti na engleskom prijestolju nakon smrti kralja Eduarda III. Ispovjednika.
Musgrove tumači da je to najvažniji prizor na tapiseriji. 'Izgleda napeto i kao da se bori s prisegom koju mora dati', tumači povjesničar, dodajući da upravo u tom trenutku Harold od junaka postaje negativac. Nakon smrti kralja Eduarda III. Ispovjednika u siječnju 1066. godine, ipak preuzima englesku krunu, čime, prema narativu tapiserije, krši prisegu danu Vilimu i postaje glavni krivac za rat koji će uslijediti. Taj je trenutak prikazan kao početak njegova pada.
Jedan od najpoznatijih prizora prikazuje Halleyjev komet kako se pojavljuje na nebu neposredno nakon Haroldove krunidbe. Ljudi na tapiseriji gledaju prema nebu i upiru prstom u komet, a on je u srednjem vijeku smatran lošim predznakom. Prema Musgroveu, to je poruka da će Haroldova odluka dovesti do katastrofalnog ishoda.
Smrt koja je promijenila povijest
Vrhunac priče dolazi u prikazu Bitke kod Hastingsa, u kojoj Vilimove snage pobjeđuju englesku vojsku. Najpoznatiji prizor pokazuje Harolda sa strijelom u oku, što je jedan od najprepoznatljivijih motiva srednjovjekovne umjetnosti. Natpis uz prizor kaže: 'Ovdje je ubijen kralj Harold', nakon čega engleska vojska bježi s bojišta.
No povjesničari i danas raspravljaju o tome je li strijela izvorno bila dio tapiserije ili je dodana tijekom restauracije u 19. stoljeću. Dio stručnjaka čak smatra da prikazana osoba možda uopće nije Harold ili da su na tapiseriji prikazana dva različita trenutka njegove smrti.
'U to da je Harold poginuo nema nikakve sumnje jer to jasno piše u tekstu. Ono o čemu se još raspravlja jest način na koji je umro', kaže Musgrove. Bez obzira na tu raspravu, završni prizor označava kraj anglosaksonske Engleske i početak normanske vladavine, jednog od najvažnijih preokreta u povijesti zemlje.
