Dvadeset i treće izdanje Festivala svjetskog kazališta (FSK) održat će se od 12. do 26. rujna u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2, gdje će publika imati priliku vidjeti pet vrhunskih međunarodnih produkcija iz Belgije, Grčke, Albanije i Francuske koje kroz različite izvedbene jezike istražuju sjećanje, identitet, rod, tijelo i odnose među generacijama.

Najavljujući program koji Zagreb "ponovno pozicionira kao važnu međunarodnu kazališnu destinaciju", umjetnički ravnatelji festivala Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan na konferenciji za medije u Gradskom dramskom kazalištu Gavelli istaknuli su u srijedu kako ove godine festival ne nudi samo vrhunski teatar, već okuplja predstave koje govore o tome kako danas nastaju naše slike svijeta – iz sjećanja, povijesti, pop-kulture, obiteljskih priča i tuđih glasova, otvarajući ključna pitanja o tome što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju i između generacija.

"Ne želimo Festival promovirati samo kao niz gostujućih predstava. On je dio šire umjetničke ideje – stvaranja prostora u kojem domaća publika ima priliku upoznati vrhunske međunarodne produkcije, a kazališni profesionalci biti u neposrednom kontaktu s različitim estetikama, produkcijskim modelima i načinima promišljanja kazališta", rekla je Vrgoč. U izboru predstava vodili su se prije svega umjetničkom kvalitetom, autorskom prepoznatljivošću i "sposobnošću da nam ponude novi pogled na kazalište, ali i na društvo u kojem živimo", dodala je.

U tom smislu, dovođenje međunarodnih umjetnika na zagrebačke pozornice "znači otvoriti Zagreb svijetu, ali i pokazati svijetu da Zagreb ima svoje mjesto u europskim i svjetskim kazališnim rasporedima", napomenula je nadalje, dok se Buljan dodatno osvrnuo na usmjerenost festivala prema dubljem propitivanju stvarnosti: "Zanimaju nas umjetnici koji ne nude gotove odgovore, nego otvaraju prostor sumnje i gledatelja uvlače u proces nastajanja značenja."

Wagner u bunkerima, lažni dnevnici i slatki okus dobro upakirane postistine

Program započinje 12. rujna u ZKM-u, gdje će belgijski kolektiv Berlin u koprodukciji s prestižnim NTGent-om izvesti predstavu The Making of Berlin u režiji Yvesa Degrysea. Riječ je o iznimno hvaljenom dokumentarno-fikcijskom ostvarenju i finalnom dijelu čuvenog ciklusa Holoceen, kojim ovaj antwerpenski kolektiv već dva desetljeća gradi dirljive portrete gradova kroz stvarne živote njihovih stanovnika.

Polazište predstave je nevjerojatna priča o ostarjelom Friedrichu Mohru, nekadašnjem inspicijentu Berlinske filharmonije koji je u zadnjim danima Drugog svjetskog rata, pod stalnim bombardiranjem, planirao tehnički zahtjevno emitiranje Wagnerova Sumraka bogova uživo iz raštrkanih bunkera. Kada skupina sedamdeset i pet godina kasnije pokuša rekonstruirati taj nikad održani koncert, uz sudjelovanje simfonijskog orkestra Opera Ballet Vlaanderen, radijske postaje Klara i proslavljenog njemačkog glumca Martina Wuttkea (poznatog iz Tarantinova filma Nemilosrdni gadovi), postupno se otkriva da je Mohrovo svjedočanstvo prepuno pukotina i lažnih tragova...

Svi smo mi nečija djeca

Festivalska se publika 16. rujna seli u ZPC, gdje je na rasporedu predstava Family (Obitelj) mladog belgjskog autora Louisa Janssensa, koja je uvrštena na godišnje liste uglednih časopisa Knack Focus, Etcetera i NRC kao jedna od najboljih kazališnih produkcija 2025. godine te je službeno odabrana za prestižni Het Nederlands Theater Festival 2026. Polazeći iz specifične queer perspektive, ova topla poetska predstava progovara o univerzalnom fenomenu obitelji i donosi širu ljudsku priču o tome što znači imati obitelj i kako je tražiti.

Janssens na pozornicu dovodi sjajnu međugeneracijsku glumačku postavu koja se pred gledateljima pojavljuje pod vlastitim imenima, dijeleći osobne priče, postavljajući pitanja te tražeći podršku, prepoznavanje i utjehu jedni u drugima.

Što nam Brelove šansone uopće znače danas?

Zagrebačko kazalište mladih ponovno će ugostiti publiku FSK-a 22. i 23. rujna s izvedbom predstave BREL, nastale u koprodukciji vodećih europskih institucija, briselskog La Monnaie, pariškog Théâtre de la Ville, milanskog Piccolo Teatro i kultnog Festivala d'Avignon, gdje je predstava prošloga ljeta doživjela izniman uspjeh kod publike i kritike.

Ovaj projekt spaja dvije generacije i dva potpuno različita scenska jezika kroz kultne šansone Jacquesa Brela, a potpisuju ga legendarna koreografkinja Anne Teresa De Keersmaeker,koja već četiri desetljeća suvereno definira europski plesni modernizam, i mladi plesač Solal Mariotte, formiran u uličnom breakdanceu.

Umjesto klasičnog i uobičajenog hommagea, predstava funkcionira kao kritičko istraživanje i potraga koja preispituje što od Brelovih političkih i emotivno nabijenih stihova rezonira s današnjim vremenom, a što pripada prošlosti.

Predstava koju je osobno blagoslovio Willem Dafoe

U prostoru HNK2, 23. i 24. rujna na rasporedu je vizualna poema MAMI grčko-albanskog redatelja Marija Banushija, ovogodišnjeg dobitnika prestižnog Srebrnog lava Venecijanskog bijenala, kojeg je umjetnički direktor Biennale Teatra u Veneciji Willem Dafoe proglasio predvodnikom nove generacije i budućnosti teatra.

Banushi, koji se nametnuo kao najprodornije i najuzbudljivije mlado ime europske scene, donosi treći dio svoje obiteljske trilogije Romance Familiare koji u Zagreb dolazi nakon trijumfalnog prijema u Ateni i Avignonu te velikih priznanja na turnejama u Berlinu, Londonu i Montréalu.

Bez ijedne izgovorene riječi, predstava spaja radikalni realizam i simboličku apstrakciju kako bi kroz slike, tijela i zvukove istražila obiteljsko pamćenje, emigraciju i balkanske rituale žalovanja. Oslanjajući se na vlastito odrastanje s više majki između Albanije i Grčke, redatelj gradi dirljivo i evokativno "nesveto svetište" odnosa majke i djeteta, posvećeno stvarnim ženama koje su nas podizale i njegovale.

Plesni i kazališni fenomen koji je zaludio Europu

Festival će 26. rujna na pozornici HNK2 svečano zatvoriti izvedba predstave Maldonne francuske autorice Leïle Ka, koja je u kratkom roku postala pravi međunarodni fenomen s preko dvjesto izvedbi na četiri kontinenta, uključujući rasprodanu parišku Olympiju, te nominacijom za prestižne međunarodne nagrade Bloom Prize i International Dance Prize 2025 u londonskom Sadler's Wellsu.

Leïla Ka, koja je u svojoj bogatoj karijeri surađivala s Beyoncé te kreirala koreografiju za ceremoniju dodjele nacionalnih filmskih nagrada César, u svojoj prvoj kolektivnoj predstavi na scenu izvodi pet plesačica i čak četrdeset haljina iz druge ruke koje nose tragove tuđih života. Spajajući hip-hop, suvremeni ples i teatralnu ekspresivnost, predstava se razvija u energičnu i bjesomučnu feminističku eskapadu koja kroz tijela u borbi s odjećom propituje i emancipira mnogostruke ženske identitete, društvena očekivanja, klasu i nasljeđe.