Izvješće pod nazivom 'Pravo na pisanje' ističe da je došlo do značajne globalne promjene u političkim uvjerenjima i vrijednostima u posljednjem desetljeću, što je dovelo do značajnog porasta podrške javnosti ekstremno desnim ili ekstremno desnim strankama. Istaknuto je sedam krajnje desnih stranaka u Europi koje trenutno vladaju samostalno ili u koaliciji u Hrvatskoj, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Slovačkoj i Švedskoj.

'Znajući što se događa kada krajnje desničarska stranka dođe na vlast, emiteri i produkcijske kuće također prilagođavaju svoje produkcijske i razvojne portfelje kao odgovor na ovaj nestabilan i promjenjiv politički krajolik. Njihove strategije upravljanja rizicima udaljavaju ih od priča koje bi mogle privući negodovanje sve moćnijih krajnje desničarskih aktera', stoji u izvješću.

U tom smislu scenaristi pribjegavaju autocenzuri, ocjenuje se u izvješću. 'Nakon što shvate da su romantične komedije, eskapizam i povijesne drame, koje pokazuju urođenu sposobnost njihovih sunarodnjaka da pobijede strane osvajače, sada potrebni žanrovi, pisci bi mogli odlučiti staviti svoje imigrantske ili LGBTQ priče u donju ladicu', navodi se.

FSE je istaknuo ovisnost europske industrije o financiranju javnih emitera i vladinih agencija, no navode da je 'relativno pozitivna slika filmske i televizijske produkcije u Europi u izrazitom kontrastu sa SAD-om'. Iz te zemlje, naime, stižu financijska sredstva za gotovo polovicu dugometražnih filmova snimljenih u Europi prošle godine te oko 60 posto serija s originalnim scenarijima.

Hrvatski scenaristi: Nema cenzure, ali neki projekti su 'osjetljivi'

Dio izvješća koji se tiče Hrvatske potpisuje Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) te ističe da je u Hrvatskoj sloboda izražavanja Ustavom zaštićena, no umjetnici i medijski stručnjaci u Hrvatskoj sve više djeluju u okruženju oblikovanom povijesnim revizionizmom, političkim pritiskom i polarizacijom.

'Kulturne institucije i javni radiotelevizijski servisi česte su mete napada povezanih s migracijama, pravima manjina, LGBTIQ+ sadržajem i interpretacijama povijesti 20. stoljeća, posebno antifašizmom. Pravo na slobodu izražavanja kooptirao je krajnje desni diskurs legitimizirajući ekstremističke perspektive koje ulaze u javni prostor i mijenjaju narativ protiv onih koji žele, naprimjer, sankcionirati fašističke pozdrave, tvrdeći da su oni ti koji promiču cenzuru', stoji u SPID-ovom očitovanju.

Hrvatski scenaristi navode da se problemi s javnim financiranjem projekata koji uključuju osjetljive teme ne odnosi samo na filmsko ili TV djelovanje, već i na nevladine organizacije i aktere s nezavisne scene koji se bave tim temama.

'Ne postoji formalni sustav cenzure; međutim projekti koji se bave fašizmom, antifašizmom, povijesnom odgovornošću, migracijama ili pravima manjina doživljavaju se kao posebno osjetljivi. Ta percepcija može neizravno utjecati na naručivanje, financiranje odluke i urednički oprez unutar javno financiranih institucija. Naš ceh je izgubio financiranje od Ministarstva kulture i medija za program koji je predstavljao queerfeminističke praktičare i perspektive, unatoč činjenici da je savjetodavni odbor izrazio pozitivan odgovor i preporučio financiranje', ističu i nastavljaju:

U očitovanju na temu izvješća - postoji li autocenzura među scenaristima - udruženje priznaje da za to ne postoje konkretni dokazi, no da su propalestinski ili drugi sadržaji kritični prema Izraelu potencijalni rizik.

'Trenutno nemamo konkretnih dokaza ili dokumentiranih slučajeva sustavne autocenzure među našim članovima na političkim ili ideološkim osnovama. Postoji opća svijest da se određene međunarodno osjetljive teme, posebno sadržaj koji se doživljava kao propalestinski ili eksplicitno kritičan prema izraelskim vladinim politikama, mogu smatrati kontroverznim u trenutnoj europskoj i globalnoj klimi. U tom kontekstu neki autori mogu biti oprezni pri razvoju ili predstavljanju takvih projekata', kažu hrvatski scenaristi.

'Najbolji imigrant' - najekstremniji primjer

Inače, izvješće koje je predstavljeno na događaju Series Mania, festivalu u francuskom Lilleu koji okuplja dionike iz područja filma i televizije, navodi i neke nevjerojatne primjere iz ove domene koji pokazuju svojevrsni put u budućnost. Ističe se nemilosrdni belgijski reality show 'Najbolji imigrant', koji se emitira na javnoj televiziji Flandrije, u kojemu se imigranti natječu za dobivanje boravišne dozvole, a koji - zasad na nivou ideje - traži financijere upravo na festivalu u Lilleu.

Ako postoji ikakva olakšavajuća okolnost u ovom tmurnom izvješću, to je navod da je dio krajnjih desnih stranaka razočaran Trumpovom administracijom zbog 'napada na europski suverenitet, najizrazitije u pogledu Grenlanda'. Možda, dakle, vidimo i neke filmske i TV proizvode financirane javnim sredstvima koji se usuđuju napasti trenutačnog 'gospodara muha'.