MRIJEŠĆENJE ŠARANA

Hoće li zabranjivani tekst o Golom otoku uzbuniti i Zagreb?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 05.10.2016 11:49
  • Objavljeno 05.10.2016 u 11:49
Mriješćenje šarana

Mriješćenje šarana

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Gavella

U sklopu 31. Gavellinih večeri u srijedu gostuje beogradski Atelje 212 s legendarnim tekstom Aleksandra Popovića 'Mriješćenje šarana', koji govori o sudbini ibeovaca, Golom otoku i represiji u politički turbulentnim vremenima

Taj slavni Popovićev tekst doživio je i zabranu, i slavu u 80-ima, a u Zagreb dolazi njegova nova, hvaljena verzija koja je premijerno izvedena u svibnju ove godine u povodu 20. godišnjice Popovićeve smrti. Redatelj je Milan Nešković koji je 32 godine nakon praizvedbe tog teksta, kako su pisali srpski mediji, tražio poveznice s današnjim vremenom. U predstavi igraju Svetozar Cvetković, Hristina Popović, Nenad Jezdić i drugi.

Popović je jedan od najznačajnijih srpskih dramatičara čiji su život obilježili Drugi svjetski rat i Goli otok. Početkom 80-ih napisao je dramu 'Mriješćenje šarana' koja je svoj put počela političkim skandalom. Pripreme za postavljanje tog komada o prijelomnim povijesnim trenucima i političkim previranjima, koji se paralelno događaju u jednoj kući, na repertoar Narodnog pozorišta u Pirotu počele su uobičajeno. No kad se saznalo da predstava govori o tabu temi - ibeovcima, kako je pisala beogradska Politika, stvorena je napeta atmosfera u gradu, čak je najavljeno reagiranje iz rukovodstva društveno-političkih organizacija u Pirotu.

To se i dogodilo. Odmah nakon praizvedbe komada 4. travnja 1984. predstava je pod pritiskom lokalnih političara skinuta s repertoara kao 'neprihvatljiva zbog idejno-političkog sadržaja'. Zatim je traženo od tužilaštva i Programskog savjeta kazališta da se trajno zabrani izvođenje Popovićeva komada. Međutim, protiv te odluke pobunio se Programski savjet tog kazališta i većinom glasova odlučio da se komad ne skida s repertoara. I republički javni tužilac smatrao je da nema osnove za zabranu, no unatoč tome, neki su politički nadrapali, poput direktora Narodnog pozorišta iz Pirota koji je kažnjen opomenom pred isključenje iz Saveza komunista, urednik tvorničkog lista 'Prvi maj', u kojem je objavljena pozitivna kritika o predstavi, demonstrativno je vratio partijsku knjižicu, a predsjednik Programskog savjeta pirotskog kazališta podnio ostavku. Nakon toga predstava se više nije igrala u Pirotu.

Samo pet mjeseci kasnije tim tekstom u režiji Dejana Mijača otvoren je Zvezdara teatar u Beogradu. Predstava je postala hit, a tekst 'Mriješćenje šarana' postavljen je na repertoare nekoliko kazališta u bivšoj Jugoslaviji. Govoreći o tekstu 'Mriješćenje šarana' početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, čuveni teatrolog Jovan Ćirilov zapisao je da se autor teksta Aleksandar Popović ne smije historiji, nego svojim junacima koje historija baca od jednog značajnog vremena do drugog, a oni to ne primjećuju.

'Prelazeći iz epohe u epohu, od posljednjih dana okupacije do prvih dana poslije Rezolucije Informbiroa oni kroz ta vremena pronose kao konstantu svoj mentalitet, pričaju o mriješćenju šarana kad im vrijeme nije, i mijenjaju odijela i uniforme, kada tome dođe vrijeme', zapisao je Ćirilov.

Redatelj Milan Nešković uči premijere u Ateljeu 212 izjavio je za beogradski Blic da Popović u ovom komadu 'vivisekcira što represija, u onom dubljem sloju, radi ljudima'. 'Izvlači najgore iz čovjeka. Čovjek ima u sebi potencijal i za dobro i za loše. Vladari i sistemi koji puste zvijer iz čovjeka suštinski su zločinci', rekao je Nešković.

Zanimljiv kut gledanja dala je i glumica Hristina Popović koja tumači markantan lik Mice. Ona je naglasak stavila na pitanje muško-ženskih odnosa, rekavši da koliko puta muški likovi 'obrnu opredjeljenja o svakoj novoj vlasti, tako se i ona privoli svakom novom muškarcu'.

'Kod moje junakinje, kao i kod mene privatno, važnije su one stvari koje su lične nego ono što je politika. Lično, mislim da su ljudi našeg podneblja nepismeni po pitanju muško-ženskih, čak i porodičnih odnosa. A uvjerena sam da su to mnogo važnije stvari. Trudim se da ne prenosim to transgeneracijsko neznanje', izjavila je glumica za Blic.

Nakon predstave 'Mriješćenje šarana' u četvrtak gostuje žestoka satira 'Prosjačka opera' Narodnog pozorišta iz Sarajeva u režiji srpskog redatelja Kokana Mladenovića, bivšeg upravnika Ateljea 212, koji danas gotovo i ne radi u Srbiji nego uglavnom u Europi. Mladenović ima značajnu karijeru, ali i nekoliko skandala iza sebe, a hrvatskoj publici poznat je otprije, jer je radio u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je primjerice režirao predstavu 'Don Quijote'.

Čim je postao upravnik Ateljea 212, svojim izborom tekstova poput 'Oca na službenom putu' Abdulaha Sidrana, koji je režirao Oliver Frljić, izazvao je nezadovoljstvo u kazalištu. Nezadovoljstvo se pojačavalo njegovim pokušajima unošenja organizacijskih promjena u kazališni sustav, a situacija je kulminirala nakon što je Frljić postavio po beogradskim mjerilima kontroverznu predstavu 'Zoran Đinđić', koja se bavila političkom pozadinom atentata na bivšeg premijera Srbije. Predstava 'na koju Beograd nije bio spreman' podijelila je ansambl, a za nastale probleme krivio se upravnik kazališta Kokan Mladenović. Nakon petomjesečne drame i sukoba sa zaposlenicima naposljetku je sam sebi uručio otkaz čime je završilo njegovo trogodišnje ravnateljstvo tim teatrom. Mladenović je poznat i po tome što govori i radi bez cenzure te po izjavi da Srbiju vode ljudi 'ogrezli u krvi 90-ih'.

Predstava je u Sarajevu reklamirana zvučnim sloganom 'Dame i gospodo, dobro došli u zemlju gladi, kurvi i kriminala! Dobro došli u London 1728. godine!' i požnjela je velik uspjeh. Tekst je napisao John Gay 1728. godine kao kritiku vlade Roberta Walpolea, 'najkorumpiranije vlade u engleskoj povijesti'. U to vrijeme društvo se podijelilo na ekstremno bogate i ekstremno siromašne, carovala je korupcija, umreženosti policije i sudstva s političkom i financijskom elitom i organizirani kriminal, s posebnim naglaskom na to da je sve, od ljubavi i poštenja do pravde i časti, na prodaju i ima svoju cijenu.

Mladenović je prema tom predlošku napisao svoj tekst u kojem je prikazao današnje raslojavanje društva, divlju privatizaciju i obespravljenost radnika. A nakon sarajevske premijere izjavio je u svom stilu da ovaj komad na oštar i satiričan način govori o devijacijama, licemjerstvu i hipokriziji našeg društva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi