U jeku stupanja na snagu novog Akta i Kodeksa o umjetnoj inteligenciji Europske unije, prvom takvom u svijetu, 40 europskih kulturnih organizacije izrazio je zabrinutost zbog članka koji se odnosi na autorska prava. Među potpisnicima izjave o neslaganju je i nekoliko hrvatskih organizacija kulturnog sektora
Glazbenici, književnici, prevoditelji, filmski radnici, likovni umjetnici nisu se oglušili na novi Kodeks o umjetnoj inteligenciji. Iako donose veću sigurnost i snažniju zaštitu temeljnih prava građana, Akt i Kodeks o umjetnoj inteligenciji, tvrde, ne štite dovoljno autorska prava kreativnog sektora.
'Za obuku umjetne inteligencije potrebna je golema količina podataka od kojih su najpogodnija autorska djela, jer su ti podaci korisni kako bi modeli umjetne inteligencije što bolje mogli komunicirati s korisnikom, rekla je za HRT Ela Varošanec Krsnik iz Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
vezane vijesti
'Europsko zakonodavstvo dopušta onima koji razvijaju te modele da sami procijene koliko će biti transparentni, a najčešće odabiru ne biti transparentni i ne platiti autorima za djela koja uzimaju', rekao je Mišo Grundler iz Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Europska unija nije usamljena u negodovanju. U veljači su se protiv novog britanskog nacionalnog plana za umjetnu inteligenciju pobunili i poznati glazbenici poput Kate Bush i Annie Lennox. Glazbenici iz Europske unije to su učinili prije mjesec dana kampanjom 'Ostanite vjerni Zakonu' u kojoj sudjeluje i Hrvatska diskografska udruga.
'Najveći problem ili opasnost je za mlade autore, izvođače i glazbenike, pogotovo one koji su na početku svoje karijere, jer stvar je upravo u tome da modeli umjetne inteligencije stvaraju jednaka ili slična djela njihovima, koji tek trebaju pronaći svoju publiku', rekao je za HRT Mladen Milić, direktor Hrvatske diskografske udruge.
Postavlja se pitanje što autori mogu učiniti kako bi zaštitili svoja prava.
'Za sada jedina pravna mogućnost jest ta da rezerviraju prava u strojno čitljivom obliku tako da zabrane da se na njihovom sadržaju trenira umjetna inteligencija. Međutim, koliko će oni to uspješno provesti u praksi ako netko ne poštuje tu zabranu ostaje pod velikim znakom pitanja', navela je Romana Matanovac Vučković, pravnica i ravnateljica HGZ-a.
Zato 40 potpisnica otvorenog pisma poziva Europsku komisiju da preispita spornu točku članka koji bi u sadašnjem obliku, tvrde, dodatno oslabio položaj kreativne i kulturne industrije.
