Nuklearni rat: scenarij Annie Jacobsen, preveo Igor Buljan (V.B.Z.)

Donedavno su samo vojnopolitičke vrhuške nuklearnih sila znale kakav bi bio potencijalni tijek i posljedice nuklearnog rata, no nakon što su s mnogih dokumenata skinute oznake tajnosti, američka autorica Annie Jacobsen napisala je scenarij za nuklearnu kataklizmu. Spajajući nove spoznaje i svoje intervjue s brojnim nuklearnim znanstvenicima i donositeljima odluka, u djelu Nuklearni rat: scenarij ova novinarka, finalistica Pulitzerove nagrade i autorica bestselera New York Timesa ocrtava mogućnosti nuklearne apokalipse. Bez objave rata, možda čak i greškom, točkica na radarskom ekranu mogla bi značiti kraj svijeta kakav znamo. Ova knjiga vrhunsko je publicističko štivo koje upozorava na opasnost koja je itekako aktualna s obzirom na geopolitičku situaciju. "Ključna knjiga ako želite razumjeti složene i uznemirujuće detalje koji dovode do moguće odluke da se napadom nuklearnom bombom na neprijatelja uništi cijela civilizacija. Annie Jacobsen provela je više od desetljeća intervjuirajući desetke stručnjaka, a informacije koje je dobila često spadaju u sferu onih s kojih je tek nedavno skinuta oznaka tajnosti." New York Times Book Review

Bob Dylan – Električna pobuna! Elijah Wald, preveli Denis Leskovar i Maja Adžija (Školska knjiga)

Navečer 25. srpnja 1965. Bob Dylan se uz pratnju električnog sastava popeo na pozornicu Newport Folk Festivala i zagrmio neobuzdanom izvedbom pjesme "Maggie’s Farm" nakon čega je izveo novi rock-singl "Like a Rolling Stone". Bio je to pucanj koji je odjeknuo diljem svijeta, Dylanova deklaracija o glazbenoj neovisnosti, kraj folk-preporoda i rođenje rock-glazbe kao glasa generacije. Smatra se jednim od ključnih trenutaka u glazbi dvadesetog stoljeća. U knjizi Bob Dylan – Električna pobuna!, američki glazbenik, pisac i etnomuzikolog Elijah Wald istražuje kulturni, politički i povijesni kontekst toga važnog događaja. Uranja duboko u fenomen folk-preporoda, osvjetljava njegove dodirne točke s pokretom za građanska prava i usponom rocka te upozorava na napetosti između tradicionalne i inovativne glazbe kako bi pružio nove uvide u Dylanovu umjetničku evoluciju, u njegovu posebnu sklonost bluesu, složen odnos s folk-establišmentom i bivšim mentorom Peteom Seegerom te načine na koje je zauvijek preoblikovao popularnu glazbu. Prema knjizi je snimljen biografski film Potpuni neznanac redatelja Jamesa Mangolda, s Timothéejem Chalametom u glavnoj ulozi.

Žene koje mašu rukama, Jadranka Kosor (Fraktura)

O bolestima i iskustvima oporavaka nakon njih u nas se i dalje govori rijetko, gotovo sa sramom, kao o nečemu što se događa drugima i dalekima, a svi znamo da se sve to događa i nama i nama bliskima. Ta je iskustva teško dijeliti, a tu traumu, kao i mnoge druge, nosimo duboko u sebi a da o njima ne progovaramo. Jadranka Kosor u novoj autobiografskoj prozi Žene koje mašu rukama bez ustezanja govori o iskustvu operacije obaju koljena, boravka u toplicama, oporavaka, hodanja na štakama i oslobađanja od njih. Kako se oslobađa od štaka, autorica se prisjeća i nekih ne tako lijepih trenutaka iz svoga života – dramatičnih, kada je kao mlada djevojka jedva preživjela jedan pad, ali i nekih komičnih poput udvarača iz prošlosti koji se pojavljuju kao smije­šni starci u sadašnjosti. Jednako tako bez zadrške izražava svoje političke stavove, komentira situaciju u zemlji i u svijetu, iznosi svoj strah od neoustaštva i govori o tome kakvo je mišljenje o toj temi, kao i o jednomnjezinupotezu kada je kao mlada političarka otišla sa skupa gdje se zaziva­la NDH, imao predsjednik Franjo Tuđman. Kosor u cizelirano opisuje i susrete s običnim ljudima, a uvijek s mnogo ljubavi govori i o svojoj obitelji. Žene koje mašu rukama knjiga je o svim ženama koje se moraju osloboditi svojih štaka, stvarnih ili metaforičnih, da bi mogle disati i živjeti slobodno, punim plućima, znajući pri tome da je to i stalna borba i njihovo pravo, ne samo da nemaju štake već i da mašu rukama koliko god i kada god žele.

Bdijući nad njom Jean-Baptiste Andrea, prevela Maja Vukušić Zorica (Naklada Ljevak)

Bdijući nad njom francuskog pisca, scenarista i redatelja Jean-Baptiste Andree priča je o dvoje djece rođene iste godine, siromašnom dječaku Michelangelu Vitalianiju zvanom Mimo, kojeg majka šalje "ujaku" kako bi radio kod njega kao šegrt u radionici, i Violi Orsini, aristokratkinji koja sanja posve neženske snove i pokušava se izboriti za vlastitu slobodu. Oni postaju nevjerojatan "par", prijatelji do smrti, "kozmički blizanci". Kolovoz je 1986. U talijanskom samostanu čovjek udiše posljednji dah dok redovnici bdiju nad njim. Četrdeset godina on živi među njima kako bi "bdio nad njom". Ona je njegovo posljednje djelo, statua koja uznemiruje sve one koji je vide, ali čija priča o nastanku ostaje tajna. Tijekom svojih posljednjih sati čovjek uranja u priču svog života: njegovo naukovanje kod brutalnog kipara alkoholičara na visoravni Pietra d’Alba, uporištu moćne obitelji Orsini. I, iznad svega, njegov susret s Violom, jedinom kćeri obitelji Orsini, kojoj se sviđa ovaj rastom maleni, ali genijalni kipar slobodnog duha. Od njihova prvog susreta kao tinejdžerâ proći će zajedno prvu polovicu 20. stoljeća svjedočeći usponu fašizma i nemirima svjetskih ratova. Dok on postaje vunderkind kojeg traži elita, ona neumorno pokušava ostvariti svoje snove emancipirane žene.

Poštarica Francesca Giannone, prevela Morana Mazor (Hena com)

U lipnju 1934. Carlo Greco sa suprugom Annom i sinom stiže u rodni Lizzanello, malo mjesto na jugu Italije. On se s ushitom vraća kući; ona pak dolazi sa sjevera – iz svijeta koji ovdašnji ljudi ne razumiju. Lijepa, suzdržana i dostojanstvena, Anna već na prvi pogled odudara od zajednice u kojoj se od žena očekuje da šute i slušaju. Kad se, na zaprepaštenje sela i vlastite obitelji, prijavi na natječaj za poštaricu, podiže val negodovanja i podsmijeha. Ali ne odustaje. Uz potporu supruga Carla, ali i tihog divljenja njegova brata Antonija – koji je već pri prvom susretu prema njoj osjetio više nego što bi smio – Anna korača kroz život prema vlastitim pravilima. Francesca Giannone osvaja čitatelje autentičnom atmosferom juga, toplinom pripovijedanja i profinjenim osjećajem za nijanse ljudskih odnosa. Poštarica je snažan portret žene koja se, usprkos svemu, usuđuje biti svoja. U pričama koje prenosi, pismima koja raznosi i šutnjama koje prkose normama, gradi se tiha, ali postojana pobuna protiv nepravde. Ovo je roman o ljubavi, obitelji i izborima, ali prije svega – oda ženama koje su imale hrabrosti reći "ne" svijetu koji ih je pokušavao ušutkati.