Novi romani u ponudi ove izdavačke kuće su 'Čestiti ubojice' Inga Schulzea, 'Marina Cvjetajeva, umrijeti u Jelabugi' Vénus Khoury-Ghata, 'Elisabeth, Hitlerova uzdanica' Marije Leitner i 'Otac i sin' Edmunda Gossea
U romanu 'Čestiti ubojice', o sudbini jednog zaljubljenika u knjige i čitanje, mirnog i apolitičnog čovjeka, autor Ingo Schulze pripovijeda o tome kako su društvene i političke promjene na istoku Njemačke od jeseni 1989. postupno mijenjale identitet ljudi. Roman je s njemačkoga prevela Sandra Brkljačić.
vezane vijesti
Roman 'Marina Cvjetajeva, umrijeti u Jelabugi' upečatljiva je pripovijest o životu velike ruske pjesnikinje. Prožeta svojom stvaralačkom životnom misijom, ali i progonjena obiteljskom dramom te nošena silnim valovima povijesti, Marina Cvjetajeva oličenje je snažne žene, neustrašive majke koja se bori protiv udaraca kojima je sudbina neumoljivo zasipa.
S francuskoga prevela Sanja Šoštarić.
Roman 'Elisabeth, Hitlerova uzdanica', autorice židovskog porijekla, rođene u Varaždinu, prati put mlade Berlinčanke Elisabeth zaslijepljene nacionalsocijalizmom, od zanosa novom ideologijom koji dijeli s mladim pripadnikom SA-a u kojeg se zaljubljuje preko iskustva u radno-odgojnom logoru, gdje na vlastitoj koži prepoznaje užas nacističke ideologije u praksi pa sve do potpunog razočaranja u novi poredak, pobune i nevjerice pri spoznaji kakav je pogled na život momka kojega voli i u što ga je nacistička propaganda sistema pretvorila.
S njemačkoga preveo Damjan Lalović.
Djelo 'Otac i sin' autobiografski je roman pjesnika i kritičara Edmunda Gossea, prvotno objavljen anonimno. Posrijedi je istančana studija o sukobu između religijskog fundamentalizma i intelektualne znatiželje, koja je, na osnovi vlastitog iskustva, izrazito zaokupljala autora te je pisanjem ove knjige tražio način da iznutra proradi tu problematiku i s njom iziđe na kraj.
S engleskoga preveo Damjan Lalović.
Althusserovo filozofijsko čitanje 'Duha zakonâ' kao utemeljujućeg djela moderne političke znanosti znalački vrednuje Montesquieua kao znanstvenog inovatora kojemu dugujemo višestruku 'teorijsku revoluciju' u poimanju političkoga i povijesti. Ova studija bitno pridonosi razumijevanju Montesquieuova temeljnoga teorijskog djela, 'O duhu zakonâ' (1748.), kao utemeljujućeg djela moderne političke znanosti.
S francuskoga preveo i pogovorom popratio Dragutin Lalović.
Detalje o knjigama potražite na stranicama Disputa.
