Ničiji sin Yann Martel, preveo Dean Trdak (Naklada Ljevak)

Ničiji sin roman je Yanna Martela, autora Pijeva života, nagrađenog Bookerovom nagradom 2002. Što ako Homerovi epovi nisu jedine drevne priče o Trojanskom ratu? Martel sastavlja novu legendu: Psoadu, starogrčki ep u slobodnom stihu koji prati sina kozara, Psoasa iz Mideje, koji ostavlja ženu i obitelj kako bi se borio kod Troje. Za razliku od priče o slavnom Odiseju, priča običnog čovjeka izgubljena je u vremenu - sve dok Harlow Donne, kanadski klasičar koji je ostavio ženu i kćer kako bi u Oxfordu proučavao drevne papiruse, ne otkrije njezine ostatke gotovo trideset stoljeća kasnije. Kao prevoditelj i tumač Psoade, Harlow posvećuje ep svojoj kćeri Helen. Pod njegovim se pogledom u drevnom tekstu, poput palimpsesta, pojavljuje osobna poruka njegovu djetetu. Unatoč tisućama godina i stotinama kilometara koji dijele Psoasa, Odiseja i Agamemnona od Harlowa, nit se nije pokidala: ostaje univerzalna pjesma o nostalgiji i žaljenju, ljubavi, ambiciji i tuzi. Roman vodi čitatelja od Troje do dvorana Oxforda, od klasičnog do suvremenog, od drevnih stihova do modernih fusnota, i istražuje kako priče postaju činjenice te koju cijenu plaćamo da bismo ih podijelili.

Igralište Richard Powers, prevela Lara Hölbling Matković (Fraktura)

Milijunaš, revolucionar na polju umjetne inteligencije Todd Keane i pjesnik-bibliofil Rafi Young nespojivi su prijatelji, jedan privilegirani bijelac, drugi Afroamerikanac s dna društvene ljestvice. Povezala ih je drevna kineska društvena igra u chicaškom elitnom koledžu, a na Sveučilištu Illinois njihovu se intimnom krugu pridružuje kiparica Ina Aroita, podrijetlom i talentom duboko uronjena u svijet prirode. No onda im se putevi razilaze… Nakon niza godina ponovno će se ispreplesti na Makatei, zaboravljenom otoku u Tihom oceanu, gdje se sudbinski trokut prijatelja najčudesnijim rukavcima grana na priče brojnih ljudi. A tko to ovdje zapravo priča ovu raskošnu i neobičnu, gotovo proročku pripovijest? Smješten u najvećem svjetskom oceanu, iskreći svim bojama i zvukovima prirodnih čudesa, roman Igralište Pulitzerovom nagradom ovjenčanog autora Richarda Powersa traga za spoznajnim probojima u odnosu tehnološkog razvoja i opstanka planeta, ali i, kroz prizmu višeslojnih ljudskih sudbina, u vezi s krhkošću identiteta i ljudske ranjivosti. Knjiga godine u izboru Timea, Economista, New Yorkera i Kirkusa. U užem izboru za nagradu Booker za 2024.

Ejzen Guzel Jahina, prevela Tatjana Radmilo (Hena com)

Ejzen je romansirana biografija jednog od najvažnijih filmskih stvaralaca 20. stoljeća, čovjeka čiji su filmovi promijenili povijest kinematografije. No tko je zapravo bio Sergej Ejzenštejn? Genij ili propagandist? Vizionar ili egocentrik? Umjetnik koji je ovladao masama ili čovjek kojim je ovladao sustav? Guzel Jahina ostavlja prostor čitatelju da na ova pitanja odgovore sam dokuči, postupno razotkrivajući čovjeka punog proturječja, strahova i opsesija, neprestano razapetog između vlastite umjetničke vizije i zahtjeva vremena i političkih prilika u kojima je stvarao. Ejzenštejnov izniman život Jahina ispisuje prateći nastanak njegovih filmova, od zanosa mlade sovjetske kinematografije i vrtoglavog uspona do svjetske slave, pa sve do cenzure, progona i straha od Staljinovih čistki. Poput književne montažerke, prizore i fragmente njegova života slaže u dinamičnu cjelinu, preuzimajući postupak kojim je Ejzenštejn revolucionirao filmski jezik. Roman tako teče poput filma: smjenjuju se trijumfi i porazi, grandiozne zamisli i poniženja, strasti i strahovi, a njegov uspon i pad poprimaju gotovo faustovske razmjere – jer cijena genijalnosti, slave i moći nad publikom na kraju se pokazuje zastrašujuće visokom.

Kuća pod prismotrom, Ivan Jozić (V.B.Z.)

U romanu Kuća pod prismotrom naći ćete cijeli jedan grad, Zagreb. A grad je mozaik priča, mitova, urbanih legendi i pokoje enigme ili – pripovjedačke mašte. Oko linearno ispripovijedane priče o Djevojci Koja Gradi Brod, i to na Savi, titrat će klupko događaja čije posljedice žive i danas. Većina likova će se u neko doba naći u kući Dragice Grahor koja je već odavno pod prismotrom. Policijski zapisnik o toj adresi kaže: bankar i vuk; drogirani svećenici; Šemso, leš koji govori; pendrečenje umjetnika Oča; Djevojka Koja Gradi Brod. Grad je dinamika, čine ga oni koji ostaju i oni koji odlaze, a iza svih ostaju priče, ponekad bizarne, ponekad fantastične, one koje vole svjetlo javnosti i one koje se skrivaju zbog diskrecije ili boljih običaja, jer se konci nekih života povlače izdaleka, po službenoj dužnosti ili zbog zaštite svjedoka. Zabavan, začudan, zagonetan, zanosan, čak zagroban, zagrebački, ovo je roman za koji treba zaokružiti – za.

Srca s ožiljcima Max Blecher, preveli Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu (OceanMore)

Na francuskoj obali La Manchea, u gradu Berck-sur-Mer, mladi Emanuel liječi se u sanatoriju od koštane tuberkuloze. Zatočen u gipsanom korzetu, pomiren sa svojom bolešću i patnjom, osjeća da u njemu još ima života, pa i žudnje koja ga vodi do Solange. U turobnom svijetu lječilišta, Emanuel – piščev alter ego – sprijateljuje se s drugim bolesnicima, a svi oni trude se svoju tešku svakodnevicu učiniti barem donekle podnošljivom i dostojanstvenom. Srca s ožiljcima, klasik rumunjske književnosti prvi put preveden na hrvatski, snažno je i lucidno napisano djelo o bolesti i patnji, ali i o ljubavi, prijateljstvu, prkosu i dubokoj ljudskosti.