GRIČKI DIJALOG

Da te mogu piscem zvati

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 28.01.2009 15:52
  • Objavljeno 27.01.2009 u 15:00
ilustracija pisac

ilustracija pisac

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Za saborskog zastupnika ili za predsjednika države ne ide se u posebne škole, a isto je i s piscima – nikog ne možeš naučiti pisati. 'Kulturno je da te netko drugi prozove piscem', odgovor je pisca, teoretičara i kritičara Nikole Petkovića na pitanje: 'Tko se ima pravo piscem zvati?' koje su mu postavile moderatorice Gričkog dijaloga Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik

Premda su na tribini Hrvatskog društva pisaca domaćice rasprave Pintarić i Pogačnik tvrdile da temu o piscima i onima koji misle da su pisci nije isprovocirao nedavni skandal s Nives Celzijus, ne nameće se aktualniji razlog. Naime, duh autorice najprodavanije knjige u prošloj godini provlačio se kroz jednoiposatnu raspravu u kojoj su još sudjelovali čitani i prodavani pisac Renato Baretić, Silvija Šesto, spisateljica koja živi od pisanja, i Alka Vuica predstavljena kao svestrana autorica, a mi ćemo dodati još i wannabe članica Hrvatskog društva pisaca kojoj ta strukovna organizacija nije ni odgovorila na upit o članstvu.

Doznali smo tako već utvrđene stavove da je Nives prevarena kad joj je uskraćen Kiklop za najprodavaniju knjigu, da je istupanje nekih iz žirija Kiklopa slično situaciji kada bi Milan Sijerković istupio iz Hrvatskog hidrometeorološkog društva, ako bi u Rijeci palo više kiše no što je prognozirao, i da ove godine Kiklopu, ne promijeni li pravila, prijeti da razgovore Dunje Ujević sa Zlatkom Sucem proglase novim hitom.

Nažalost, upravo zbog negiranja činjenice da je s estrade uletjela Nives pošteno promućkala domaću književnu scenu te da je Alka Vuica na najboljem putu da učini isto, ako se baš zainati, nismo uspjeli doznati domaću definiciju pisca.

Budući da su se sudionici tribine složili da ih članstvo u strukovnim udrugama ne čini piscima, a kako u Hrvatskoj ne postoji jasna distinkcija writer/author kao u anglosaksonskoj kulturi, još ćemo se načekati prave definicije posla potpisnice 'Gole istine'. Kad je ona, čini se, nasušno potrebna pravim piscima kako bi bili sigurni da i oni nisu autori šunda poput 'Gole istine'.

S druge strane, onima koji se osjećaju kao svojevremeno hrvatske akademske glumice, uvrijeđene jer im je Severina preotela daske riječkog HNK, svakako je potrebno prvo dati zadovoljštinu u vidu definicije hrvatskog ne-pisca, kako bi sami definirali što ih čini piscima.

Jedini konkretni odgovor na pitanje kako se stječe titula pisca mogao se čuti od Silvije Šesto, autorice čijih je pet knjiga dijelom školske lektire, a koja se piscem osjetila tek kad je od Ministarstva kulture dobila stipendiju.

'Čitala sam autobiografiju Joan Collins, ali to ne znači da je ona književnica jer ju je napisala. Isto tako, Sting se ne zamara kad Madonna dobije Grammyja', rekla je Alka Vuica naglasivši da se nikome ne može zabraniti da piše te da se trebamo zapitati zašto ljudi svašta čitaju. 'Brkamo kvalitetu i kvantitetu, a tome je kumovalo novinarstvo i pad kriterija', dodala je.

'Oprah je jednom rekla da je pisanje terapija i to je mnoge potaknulo da pišu, no tko je uvjerio izdavača da će mu biti lakše, ako sve napisano i objavi', rekao je Nikola Petković.

Grijesi novinarstva u Hrvatskoj, kao i rubrike kulture u domaćim medijima bila je druga tema na tribini, spominjani su raznorazni lobiji, krugovi pisaca i kritičara koji jedni drugima pišu pohvale ili se nasmrt svađaju, top liste koje nitko ozbiljan ne prati, a kamoli da bi ih shvaćao kao relevantni izvor, FAK-ovci, utorkaši, njemački vlasnici tiskovina, autori čije su knjige podbacile, pa čak i najtiražnije novine koje, misli Silvija Šesto, nisu novine. Začudo, rijetko tko je imenovan, pa i nama ostaje pogađati je li udruživanje dobro, s kim se treba ili ne treba družiti, s kim udružiti, a sve da bi se doprijelo do odgovora tko je pisac, a tko nije.

Renato Baretić zaključio je temu ispreplitanja novinarstva i književnosti na primjeru domaćih pisaca Ante Tomića, Miljenka Jergovića, Gordana Nuhanovića, Borisa Dežulovića, Roberta Perišića, Zorana Ferića te sebe samog koji su se književnošću počeli baviti nakon što su radili kao novinari.

'Logično je da netko tko zna pisati postane pisac i novinarstvo ima definitivno pozitivnu ulogu u stvaranju današnje književnosti. Ako će se netko ljutiti na Nives ili Simonu koja će po svoj prilici sljedeća napisati knjigu, to nema veze s novinarstvom.', rekao je Baretić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi