VELIKAN TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI

Claudio Magris otvorio četvrti Festival svjetske književnosti

  • Autor: V.I./Hina
  • Zadnja izmjena 05.09.2016 09:43
  • Objavljeno 04.09.2016 u 22:39
  • +6
  • +3

Otvoren Festival svjetske književnosti

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjević / CROPIX

Četvrto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture, koji se ove godine održava s naglaskom na talijansku kulturu i književnost, otvorilo je u nedjelju u Zagrebu gostovanje jednog od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca, velikana talijanske književnosti Claudija Magrisa

Najavljujući bogat program od 50-ak događanja, koja će ugostiti u Zagrebu od 4. do 11. rujna, te u Splitu od 5. do 14. rujna, više od 60 istaknutih književnih imena iz 15-ak zemalja svijeta, okupljene je u velikoj dvorani Kina Europe pozdravio glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević.

Istaknuo je kako mu je iznimna čast da već četvrti put za redom na početku jesenske kulturne sezone Fraktura uspijeva u Zagreb dovesti čitav niz gostiju iz cijeloga svijeta.

'Iznimno se veselim što smo tu četvrti put za redom, što uspijevamo održati festival i širimo ga sada i na Split. Ponovno smo priredili čitav niz zanimljivih i uzbudljivih programa, književnih, filmskih, strip-programa s preko 60 istaknutih gostiju iz 15 zemalja Europe i svijeta', kazao je Serdarević.

Ove je godine zemlja-partner festivala Italija, a službeno ga je otvorio drugi tajnik talijanskog veleposlanstva u Zagrebu Mattia Mazza. Kazao je kako mu je osobito zadovoljstvo što festival, 'važni kulturni događaj koji se iz godine u godinu nanovo potvrđuje, dobiva sve veći prestiž i pobuđuje sve veći interes', otvara upravo istaknuti talijanski književnik Magris, 'Tršćanin, dakle, iz grada koji je blizak Zagrebu i Hrvatskoj'.

Pisanje je poput boksačkog meča

Prozaist, kritičar, germanist i prevoditelj Claudio Magris, bivši zastupnik u talijanskom parlamentu, polihistor i 'istraživač mikrosvijetova Srednje Europe', jedan je od u nas najprevođenijih talijanskih autora.

Pisac koji i dan danas piše isključivo olovkom na papiru 'jer nisam se nikad saživio s računalom', otkrio je kako njegov kreativni proces počinje s fazom u kojoj se istraživanje i pisanje izmjenjuju 'poput rijeke koja probija branu'.

'Zatim dolazim u fazu kada sve vrlo sitničavo ispravljam, poput starog bankara koji broji slogove kao papiriće u banci. Tada stupa na snagu jedan racionalni trenutak, a prethodi mu i jedna međufaza promišljanja, kao kad razmišljam o tome koje mi odijelo bolje pristaje', dodao je.

Zato nikada ne žali zbog priča koje je u tome procesu odbacio, jer 'posao je pisca odlučiti kako će ispričati priču koju želi prenijeti, a pisanje je poput boksačkog meča – tu lete šake'.

'U književnosti ne trebamo uzimati u obzir činjenice, već moramo proniknuti u to na koji su način ljudi proživljavali te činjenice, događaje', napomenuo je Magris, kojemu je to već drugo gostovanje u kratkoj četverogodišnjoj povijesti Festivala svjetske književnosti – gdje je već gostovao u njegovu inauguralnu izdanju 2013.

Magris je najpoznatiji po svojoj knjizi 'Dunav' (1986.), klasiku talijanske književnosti i jednom od najvažnijih djela europske književnosti konca 20. stoljeća. Knjigu je na hrvatskome, 25 godina nakon prvog hrvatskog izdanja 2013., objavila Fraktura u prijevodu Ljiljane Avirović.

Avirović je prevela i Magrisove publicističke knjige 'Al' povijesti nije kraj' (2006.) te, s Antoniom Giudicijem i Carlom Rotta, 'I tajno i javno' (2015.), također objavljenima u nakladi Frakture. U sklopu središnjeg festivalskog programa tribina 'Razotkrivanje', Magris je u zagrebačkom Kinu Europi u razgovoru sa Seidom Serdarevićem predstavio svoj najnoviji roman 'Obustaviti postupak' (2015.), čiji prijevod također potpisuje Avirović.

Duhovi prošlosti u knjizi o opsesiji

U knjizi 'Obustaviti postupak' Magris se bavi duhovima tršćanske prošlosti iz doba nacističke vladavine. Njegov je junak neimenovani muškarac opsjednut ratom koji desetljećima prikuplja vojne artefakte i sanja o osnivanju muzeja rata, posvećenog miru.

Pisac je otkrio kako je knjigu inspirirala istinita priča o jednom ekscentričnome Tršćaninu, koji je posvetio svoj život stvaranju takvog jednog muzeja. 'Stvarnost i fikcija strašno me zanimaju; lik u romanu je izmišljen, ali za njegovo sam stvaranje krenuo od osobe koja je doista postojala', otkrio je.

Knjiga 'Obustavite postupak' Cropix

Knjiga 'Obustavite postupak' Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjević / CROPIX

Knjigu je pisao sedam godina i rezultat je opsežnih istraživanja. Stvarni čovjek koji mu je dao ideju za knjigu bavio se prikupljanjem vojnih artefakata, a posebno se posvetio zapisivanju prijepisa zapisa logoraša na zidovima logora Risiera di San Sabba, jedinog nacističkog koncentracijskog logora u Italiji, gdje su od 1943. do 1945. u krematorijima ugašene na tisuće života talijanskih i jugoslavenskih partizana, Židova, antifašista i mnogih drugih, istaknuo je Magris.

Te je natpise pažljivo kopirao u svoje bilježnice, 'kao mračna svjedočanstva prošlosti, a među njima su se nalazila i imena špijuna, izdajica, dvostrukih agenata i profitera. Zidovi su kasnije prefarbani i njegovi su zapisi ostala jedina svjedočanstva'.

'Ideja koja mi je pala na pamet je usred tog labirinta – a labirint je moja knjiga - smjestiti Minotaura, čovjeka koji se svojom opsesivnom manijom posvećuje nečemu zbog čega vrijedi živjeti. To mi je bilo zanimljivo u smišljanju tog romana', kazao je Magris, napomenuvši kako ga je najviše zanimala opsesija, 'možda zato što sam i sam pun opsesija'.

Serdarević je istaknuo kako je riječ o kompleksnome romanu koji je odmah po objavi izazvao oduševljenje i kritičara i publike, te je preveden na niz svjetskih jezika. 'Taj je roman izniman na svim razinama, od izbora teme, preko strukture, u kojoj se isprepliće više razina priče, do samog jezika', kazao je.

Pisac kojemu je opsesivna tema Trst napisao je još više od trideset knjiga, među kojima se ističu 'Nagađanja o sablji' (1984.), 'Stadelmann' (1988.), 'Ono drugo more' (1991.) i 'Mikrokozmi' (1997.). Dobitnik je nekoliko talijanskih i svjetskih odličja te brojnih književnih nagrada. Često svojim člancima i kolumnama reagira u dnevnim novinama, najčešće u Corriere della Sera.

Tribina 'Razotkrivanje' s Claudijem Magrisom, prva u nizu od ukupno deset u programu ovogodišnjeg izdanja FSK-a, otvorila je službeni dio središnjeg programa festivala napunivši veliku dvoranu Kina Europe, a za zabavu se pobrinuo sastav jeboTon, kolektiv zagrebačkih bendova Antidepresiv, Lobotomija, Peglica i Komandos, Porto Morto, Sfumato i Trophy Jump, čiji je nastup najavio prvoga gosta te potom zaključio prvi dan festivalskih događanja.

Otvorenju književnog dijela programa prethodilo je, u četvrtak 1. rujna, otvorenje tradicionalne izložbe likovnih djela nastalih prema motivima književnih djela festivalskih autora u Talijanskome institutu za kulturu u Zagrebu.

Također, uoči programa literarnih predstavljanja, u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu festivalska je publika u subotu 3. rujna dobila posebnu priliku u Medijateci Francuskog instituta posjetiti digitalnu kabinu 'L.I.R. (Livre In Room)', interaktivnu hologramsku instalaciju koja uz pomoć digitalne tehnologije pretače književno djelo u slike, glas i glazbu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi