Nije presudno čitamo li književni klasik na papiru, popularni ljubavni fantasy na, primjerice, Kindleu, strip ili nešto drugo. Pregled većeg broja istraživanja pokazuje da redovito čitanje iz zadovoljstva može koristiti mozgu tijekom cijelog života. 'Čitanje je odličan način da podržimo zdravlje mozga, razvijemo važne kognitivne vještine i poboljšamo svoju dobrobit', rekla je za Euronews Barbara Sahakian, profesorica sa Sveučilišta Cambridge i glavna autorica pregleda.

S čitanjem bi, smatra, trebalo početi što ranije, posebno zbog sve većeg broja dokaza o njegovim koristima za djecu. No za stvaranje te navike nikada nije kasno. Ranija istraživanja povezala su čitanje iz užitka u djetinjstvu s boljim rezultatima na testovima pamćenja, govora i sposobnosti učenja. Djeca koja redovito čitaju pokazuju i manje znakova stresa, depresije i problema u ponašanju.

Čitanje zahtijeva održavanje pozornosti, razumijevanje složenijih ideja, povezivanje informacija i zamišljanje ljudi, mjesta i događaja. Sve to aktivira niz kognitivnih procesa važnih za razvoj mozga.

Unatoč koristima, interes djece i mladih za knjige pada u mnogim europskim zemljama. Rezultati istraživanja PISA 2025. pokazali su globalni pad čitalačke pismenosti među petnaestogodišnjacima. Stručnjaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj među mogućim razlozima navode slabije razvijenu naviku čitanja u slobodno vrijeme i sve veću digitalnu rastresenost.

U Ujedinjenom Kraljevstvu samo 36 posto djece i mladih u dobi od osam do 18 godina kaže da uživa u čitanju u slobodno vrijeme, pokazao je izvještaj organizacije National Literacy Trust. Deset godina ranije taj je udio iznosio 58,6 posto. 'S obzirom na to koliko je čitanje iz užitka korisno u mladosti, trebali bismo učiniti sve što možemo kako bismo djecu i mlade upoznali s njim', rekla je koautorica analize Christelle Langley.

Ne moraju početi s velikim romanima

Forsiranje djece da čitaju ono što ih ne zanima može imati suprotan učinak. Langley zato preporučuje da im se najprije ponude sadržaji povezani s temama koje već vole, poput omiljenih televizijskih serija, filmova ili videoigara. Takvi sadržaji mogu poslužiti kao ulaz u svijet knjiga i postupno dovesti do zahtjevnijeg štiva. 'Stripovi i grafički romani također mogu biti dobar uvod jer mogu djelovati manje zastrašujuće, a možda i manje dosadno od romana', objasnila je.

Ključno je da se čitanje ne doživljava samo kao školska obveza. Kada djeca sama biraju što će čitati, veća je vjerojatnost da će tu naviku zadržati i u odrasloj dobi. Koristi čitanja ne završavaju odrastanjem. Analizirana istraživanja kod odraslih su ga povezala s manjom razinom stresa, boljim opuštanjem i otvorenijim odnosom prema drukčijim pogledima na svijet.

Čitatelj ulazi u perspektivu likova čiji se život, iskustva ili uvjerenja mogurazlikovati od njegovih. Takvo iskustvo može ojačati empatiju i pomoći u razumijevanju drugih ljudi. Čitanje je pritom pristupačna i relativno jeftina aktivnost. Ne zahtijeva posebnu opremu ni visoku razinu tjelesne pokretljivosti, a knjige su mnogima dostupne u knjižnicama.

Autori ga zato opisuju kao mogući zaštitni čimbenik za zdravlje i dobrobit tijekom cijelog života.

Povezanost s manjim rizikom od demencije

Koristi bi mogle biti posebno važne u starijoj dobi. Aktivnosti koje potiču rad mozga, uključujući čitanje, pisanje i učenje, u više su istraživanja povezane sa sporijim slabljenjem pamćenja i manjim rizikom od demencije.

To ne znači da je dokazano da čitanje samo po sebi sprečava demenciju. Veći dio dostupnih istraživanja pokazuje povezanost, ali ne može sa sigurnošću dokazati uzročno-posljedični odnos. Moguće je da ljudi koji redovito čitaju imaju i druge navike ili životne okolnosti koje povoljno djeluju na zdravlje mozga.

Znanstvenici još ne razumiju u potpunosti ni biološke mehanizme putem kojih bi čitanje moglo štititi kognitivne sposobnosti. Za pouzdanije zaključke potrebna su dodatna istraživanja. Ipak, dosadašnji nalazi podupiru ideju da mentalno zahtjevne aktivnosti pomažu u stvaranju takozvane kognitivne rezerve. Ona mozgu može omogućiti da se dulje nosi s promjenama povezanima sa starenjem ili bolešću.

Književni klubovi donose dodatnu korist

Učinak može biti još izraženiji kod ljudi koji sudjeluju u književnim klubovima i čitateljskim grupama. Osim što potiču čitanje, takva okupljanja pomažu ljudima da ostanu društveno povezani.

'Mogu pomoći ljudima da se osjećaju manje izolirano i povezanije s drugima, a pokazalo se da to smanjuje rizik od demencije', rekla je Sahakian.

Čitateljske grupe posebno su prikladne za starije osobe koje se teže kreću ili ne mogu sudjelovati u sportskim i drugim fizičkim aktivnostima. O knjigama mogu razgovarati u knjižnicama i lokalnim zajednicama, ali i putem interneta. Autori analize smatraju da bi škole, knjižnice, književni klubovi i lokalne inicijative trebali snažnije poticati čitanje od najranije dobi. Takvi programi mogli bi ublažiti i dio negativnih posljedica siromaštva na razvoj mozga i rezultate djece u školi.