Iako je Meštrovićev paviljon u Zagrebu, poznatiji kao Džamija, nedavno obnovljen, nakon nedavne kiše na pojedinim dijelovima kamenog pročelja i interijera uočene su mrlje. Sada su se oglasili iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koji upravlja paviljonom
Mrlje na kamenu uočene su tijekom radova na obnovi jednog od najprepoznatljivijih zagrebačkih objekata. Nakon što su s pročelja i dijelova interijera uklonjeni slojevi prašine i prljavštine, postale su vidljive promjene na pojedinim dijelovima kamena.
vezane vijesti
Restauratori istražuju uzrok
Kako bi se utvrdilo zbog čega su mrlje nastale, kamen će analizirati stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda, priopćili su iz HDLU-a.
Tek nakon rezultata analize bit će određene restauratorske smjernice i način na koji će problem biti saniran.
Naglašeno je i da novoizgrađena kupola Meštrovićeva paviljona ne prokišnjava. Štoviše, navodi se da je od završetka njezine izgradnje prošla kroz nekoliko snažnih oluja te pokazala visoku otpornost na nepovoljne vremenske uvjete.
Cjelovita obnova Meštrovićeva paviljona još traje, a završetak radova prema sadašnjem planu očekuje se do kraja godine.
Na mrlje je na svom Facebooku upozorila novinarka Maja Sever, a sada joj je i stigao odgovor izvođača radova.
Izvođač obnove Meštrovićeva paviljona odgovorio na kritike: 'Pričekajte prije nego što zaključite da smo ozbiljno sfušali'
Nakon kritika zbog mrlja uočenih na Meštrovićevu paviljonu oglasio se Ante Borovina iz tvrtke Spegra, koja izvodi radove na obnovi. Borovina se izravno obratio Maji Sever nakon kritika na račun izvedenih radova.
‘Razumijem interes javnosti za Meštrovićev paviljon i upravo zato mislim da je važno naglasiti jednu ključnu činjenicu – objekt još nije dovršen niti predan investitoru’, poručio je.
Naglasio je da Spegra trenutačno izvodi jednu od tehnički najzahtjevnijih obnova kulturne baštine u Hrvatskoj.
Posebno se osvrnuo na rekonstrukciju središnje kupole i prstenastog svoda. Prema njegovim riječima, riječ je o složenom inženjerskom zahvatu koji uključuje novu armiranobetonsku konstrukciju debljine samo osam centimetara, specijalne sustave brtvljenja i hidroizolacije te oko 15.000 pojedinačno postavljenih staklenih prizmi.
‘Upravo je problem prodora vode kroz povijesnu kupolu bio jedan od razloga zbog kojih se pristupilo njezinoj cjelovitoj rekonstrukciji’, naveo je.
Zbog toga smatra da nije opravdano donositi konačne zaključke o kvaliteti radova dok završne obrade još traju.
Borovina je potvrdio da mrlje postoje i da ih treba sanirati. ‘Vizualno, naravno, izgleda jako neprikladno i problem se mora riješiti’, naveo je.
Prema njegovim riječima, stručnjaci trenutačno uzimaju uzorke kamena kako bi se utvrdio točan razlog njihova pojavljivanja. Tvrdi da su mrlje postojale i prije obnove, ali su postale vidljivije nakon pjeskarenja i čišćenja kamena.
Borovina je odbacio ocjenu da je riječ o ‘fušarenju’, istaknuvši opseg i zahtjevnost cijlog projekta.
‘Kompletnu konstruktivnu obnovu i jedinstvenu novu kupolu te radove koje smo izvodili proteklih mjeseci u tri smjene po 20 sati dnevno da bismo poštovali europski rok financiranja nazvati fušarenjem nije objektivno’, poručio je.
Na projektu, dodaje, rade projektanti, stručnjaci Građevinskog fakulteta, konzervatori, nadzor te velik broj inženjera i radnika.
Naglasio je i da Spegra ne bježi od odgovornosti za izvedene radove. ‘Kada radovi budu završeni, svaka stručna primjedba na izvedbu bit će potpuno legitimna i rado ćemo na nju argumentirano odgovoriti.’
