komentar boška picule

Zimmer frei, corona frei: Ovo s turističkim iznimkama za propusnice čista je komedija

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Nakon što je u proljetnom valu širenja koronavirusa Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske zabranio napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, u blagdanskom je valu donio Odluku o zabrani napuštanja županija koje su tako svojim teritorijalnim i funkcionalnim dubiozama dodale i epidemiološku.

Kad smo već pomislili da će ionako turbulentna turistička godina završiti gotovo praznim hotelima i apartmanima koji su dosadašnje godišnje promete uspješno završavali božićnim i novogodišnjim blagdanima, dogodilo se pravo božićno čudo. Za čudo je zaslužan Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske koji bi nedvojbeno trebalo proglasiti kolektivnom osobom godine zajedno s pridruženim članovima. Ako magazin Time za osobe godine može proglasiti dvojac novoizabranog predsjednika i potpredsjednice SAD-a Joea Bidena i Kamale Harris koji su najviše utjecali na društvo i politiku u odlazećoj, pandemijom pogođenoj godini, u Hrvatskoj bi takva titula iz niza razloga trebala pripasti potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji se i nalazi na čelu Stožera, ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Krunoslavu Capaku, ravnateljici Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević dr. Alemki Markotić te, dakako, ministru zdravstva dr. Viliju Berošu.

Najpraćeniji i najcitiraniji četverac (naravno s kormilarom u liku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića) proteklih godinu dana u Hrvatskoj nije razočarao ni na svom posljednjem obraćanju javnosti kada su priopćene nove, najstrože mjere u borbi protiv širenja koronavirusa u aktualnom jesensko-zimskom valu.

Epidemiološki teško shvatljiva mjera

One još uvijek nisu tako rigorozne kao tijekom proljeća kada se zemlja poput ostatka Europe našla u obustavljanju glavnine društvenih aktivnosti, ali su pokazale da se samo sustavnim pristupom najtežoj zdravstvenoj ugrozi u suvremeno doba mogu očekivati konkretni rezultati. Vrijedi i obratno što je Hrvatska osjetila tijekom studenoga kada se epidemiološka situacija naglo pogoršala. U iščekivanju ishoda nove skupine mjera koje su na snazi proteklih mjesec dana, jedna je očekivano naišla na različita tumačenja. To je Odluka o zabrani napuštanja županija prema mjestu prebivališta ili boravišta koja je regionalna, a na taj način i blaža inačica Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka kojom je Stožer u proljeće pokušao na minimum svesti mobilnost stanovništva tijekom pandemije u cilju njezina zaustavljanja.

  • +5
  • +2

Nacionalni Stožer civilne zaštite

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Izvorna odluka kroz sustav e-propusnica i niz iznimaka niti je dovela niti je mogla dovesti do priželjkivanih epidemioloških rezultata te su na stotine tisuća izdanih propusnica samo ukazale na besmislenost ovakvog ustroja lokalne samouprave u Hrvatskoj koji sa svojih 555 jedinica, i to 428 općina i 127 gradova, svjedoči o feudalno isparceliziranoj zemlji s mnoštvom minijaturnih općina koje svojim stanovnicima ni u krizi ni inače ne mogu omogućiti zadovoljavanje mnogobrojnih životnih potreba. Usto, s obzirom na svoju (ne)učinkovitost koštaju jako puno te je već tridesetak godina dobrim dijelom riječ o načinu zapošljavanja vlastitih stranačkih kadrova i političkog nadzora nad domicilnim stanovništvom, a ne o realizaciji njegova ustavno zajamčenog prava na djelotvornu lokalnu samoupravu. Nešto više od pola godine kasnije Stožer mijenja locus zabrane napuštanja te sada građani, osim u iznimnim slučajevima, ne mogu napuštati samo županije svoga prebivališta, odnosno boravišta. Naoko, greška je ispravljena, ali je ponovno posrijedi epidemiološki teško shvatljiva mjera jer su hrvatske županije sve samo ne populacijski i geografski ujednačene cjeline. K tome, neke su od iznimaka na razini zapleta u filmskim komedijama te ne bi začudilo da ih se uskoro i ekranizira. Osobito one vezane uz turizam.

Naime, svatko tko je do 23. prosinca, kada spomenuta Odluka stupa na snagu, rezervirao smještaj u hotelu, motelu ili apartmanu izvan županije u kojoj prebiva moći će bez problema provesti božićno-novogodišnje blagdane na drugom kraju zemlje. Takvo što neće biti omogućeno građanima koji imaju vlastite apartmane, vikendice ili druge nekretnine, kao ni onima koji jednostavno žele posjetiti svoju obitelj u drugim dijelovima Hrvatske. Koronavirus očito štedi turističke aranžmane u turistički orijentiranoj zemlji kao što je Hrvatska te bi netko od članova Stožera svakako trebao napisati odgovarajući znanstveni članak o tome zašto je epidemiološki opravdano putovati zbog rezerviranog apartmana, a nije u slučaju obilaska vlastite obitelji ili nekretnine. Ukratko, zimmer frei, corona frei.

Otok Pag podijeljen je između Zadarske i Ličko-senjske županije te se aktualna odluka odnosi i na stanovnike gradova Paga i Novalje kojima je zabranjeno međusobno se posjećivati

Otok Pag podijeljen je između Zadarske i Ličko-senjske županije te se aktualna odluka odnosi i na stanovnike gradova Paga i Novalje kojima je zabranjeno međusobno se posjećivati

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

I dok će svi koji su to sebi mogli priuštiti ili će to učiniti do krajnjeg roka, biti u mogućnosti napuštati svoje županije iz turističkih razloga, svi će ostali na koje se odnosi zabrana ostati u svojim županijama. A one su same po sebi, otkako su 1993. zaživjele kroz novi teritorijalni ustroj zemlje, predmet polemika. I niza apsurdnih situacija. Tako je, primjerice, otok Pag podijeljen između Zadarske i Ličko-senjske županije te se aktualna Odluka odnosi i na stanovnike gradova Paga i Novalje kojima je zabranjeno međusobno se posjećivati. S druge strane, stanovnici Ploča iz Dubrovačko-neretvanske županije da bi stigli u središte svoje regionalne samouprave Dubrovnik moraju prelaziti državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom što je očito epidemiološki sigurno. S obzirom da su Odlukom Zagreb i Zagrebačka županija sada jedna cjelina, stanovnici Zagrebu susjednih Stubičkih Toplica iz Krapinsko-zagorske županije ne mogu doći do glavnog grada. To pak mogu stanovnici udaljenijeg Križa i Farkaševca iz Zagrebačke županije. Ni stanovnici Vrlike u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne mogu bez strogih propusnica boraviti u susjednom Drnišu u Šibensko-kininskoj županiji, ali zato mogu krenuti preko mora i skore blagdane provesti na – otoku Visu.

Realno stanje: šest-sedam regija

Prema Ustavu Republike Hrvatske koji upravo slavi tri desetljeća svog donošenja u prosincu 1990., županije su jedinice područne (regionalne) samouprave pri čemu se područje županije određuje na način propisan zakonom, a zakonom se može i glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije što je i normirano. Ustav određuje da županije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, osobito poslove koje se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Hrvatska ima dvadeset županija i Grad Zagreb sa statusom županije, ali su one i teritorijalnom veličinom i brojem stanovnika, a da se o ujednačenom obnašanju ustavom navedenih poslova niti ne govori, veoma različite.

Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju s više od milijun i sto tisuća stanovnika ista pravila kao iza Ličko-senjsku županiju s 50-ak tisuća stanovnika

Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju s više od milijun i sto tisuća stanovnika ista pravila kao iza Ličko-senjsku županiju s 50-ak tisuća stanovnika

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Tako će se epidemiološka mjera zabrane napuštanja matične županije jednako primjenjivati na združeni Grad Zagreb i Zagrebačku županiju s više od milijun i sto tisuća stanovnika (prema popisu iz 2011.) i Ličko-senjsku županiju s pedesetak tisuća stanovnika. Ista mjera vrijedi i za, nakon Grada Zagreba, teritorijalno najmanju Međimursku županiju (729 km2) i onu teritorijalno najveću, spomenutu Ličko-senjsku (5.353 km2) koja stoga ima i najmanju gustoću stanovnika, svega 9,51 stanovnika na četvorni kilometar. Nakon Grada Zagreba najgušće su naseljene upravo Međimurska (156,11 stanovnika na km2), i Varaždinska županija (139,42 stanovnika na km2) koje su proteklih tjedana i prednjačile među svim europskim regijama glede incidencije novozaraženih.

I tu je problem. Hrvatske su županije došle na taj vrh jer u biti niti nisu regije nego subregije ili čak bivše općine koje su u usitnjenom teritorijalnom ustrojstvu Hrvatske arbitrarnom političkom odlukom s početka 1990.-ih postale regijama. Kada bi se strogo poštivao Ustav Republike Hrvatske te stvarno stanje, Hrvatska bi trebala imati šest-sedam održivih i prepoznatljivih regija uključujući glavni grad. Europske zemlje slične veličine Hrvatskoj te i veće od nje imaju znatno manji broj regija, posebice prema broju stanovnika koji u njima žive i kvalitetno ostvaruju prava o kojima govori i hrvatski Ustav. Iako je postojeći teritorijalni ustroj djelo HDZ-ovih političara koji ga logično ne žele mijenjati, ni SDP kada je dvaput obnašao vlast na nacionalnoj razini nije učinio baš ništa kako bi broj, veličinu i poglavito učinkovitost županija učinio optimalnima. Ovakav je model nesumnjivo idealan i u vremenima kada borba protiv pandemije koronavirusa dovodi do apsurda. Dopušteno je odmah rezervirati apartman u nekoj drugoj županiji i tako si omogućiti Ustavom zajamčenu slobodu kretanja. Hrvatska je, eto, dala vlastiti doprinos suzbijanju pandemije, i to novom apartmanizacijom.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.