KOMENTAR KATARINE OTT

Što ćeš kad smo bokci

  • Autor: Katarina Ott
  • Zadnja izmjena 03.09.2013 13:12
  • Objavljeno 03.09.2013 u 13:12
Slavko Linić sjena slavko linić dobra

Slavko Linić sjena slavko linić dobra

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kako bi se donio državni proračun za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. godinu - od prvih koraka sredinom ožujka 2013., kada su trebale biti sastavljene upute za izradu strateških planova, do usvajanja Vladinog prijedloga proračuna u Saboru krajem 2013. - Vlada, Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i druga državna tijela te proračunski korisnici moraju provoditi niz aktivnosti navedenih u tabeli koja se nalazi na službenoj internetskoj stranici Ministarstva financija. Aktivnosti i rokovi u toj tabeli nisu proizvoljni, već su određeni Zakonom o proračunu
Rok  Nositelj aktivnosti
Aktivnosti
 sredina ožujka  Ministarstvo financija u suradnji sa SDURF-om Izrađuje uputu za izradu strateških planova i dostavlja je ministarstvima i drugim državnim tijelima. 
 sredina travnja  Ministarstva i druga državna tijela Izrađuju strateške planove za trogodišnje razdoblje i dostavljaju ih Ministarstvu financija. 
 kraj travnja
 Ministarstvo financija u suradnji sa SDURF-om Na temelju strateških planova, Ministarstvo financija u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju Europskih fondofa (SDURF-om) izrađuje strategiju vladinih programa za trogodišnje razdoblje koju predlaže Vladi RH. 
 sredina svibnja
 Vlada RH
Vlada donosi strategiju vladinih programa za trogodišnje razdoblje. 
 kraj svibnja
 Ministarstvo financija
Na temelju strategije vladinih programa za trogodišnje razdoblje Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje predlaže Vladi RH. 
 sredina lipnja
 Vlada RH
Vlada RH donosi smjernice. 
 kraj lipnja
 Ministarstvo financija Na osnovi smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima Upute za izradu prijedloga državnog proračuna. 
 15. srpnja
 Proračunski korisnici
Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova ministarstvima i drugim državnim tijelima. 
 kraj srpnja
 Nadležna ministarstva
Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova Ministarstvu financija. 
 15. listopada
 Ministarstvo financija
Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije godine te ih dostavlja Vladi RH. 
 15. studenoga
 Vlada RH
Vlada, odnosno poglavarstvo, utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih dostavlja Saboru, odnosno predstavničkom tijelu na donošenje. 
 kraj godine
 Hrvatski sabor
Donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu. 

Od svih tih aktivnosti, nažalost, do sredine kolovoza 2013. provedena je samo ona prva. Na internetskoj stranici Ministarstva financija može se pronaći samo Uputa za izradu strateških planova za razdoblje 2014-16. koja je, umjesto sredinom ožujka, donesena u travnju.

Što se događalo nakon toga? Je li Vlada sredinom svibnja donijela Strategiju programa za razdoblje 2014-16? Je li sredinom lipnja donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za to isto razdoblje? Jesu li prvo nadležna ministarstva, a potom i proračunski korisnici dobili upute za izradu proračuna i jesu li nadležna ministarstva do kraja srpnja Ministarstvu financija dostavila usklađene prijedloge financijskih programa? Ništa od toga, nažalost, nije napravljeno, jer da jest, Strategija i Smjernice bili bi na internetskim stranicama Ministarstva financija i Vlade RH, a tamo ih nema. Bez njih, naravno, ne može biti ni uputa Ministarstva financija, ni prijedloga proračunskih korisnika, a ni financijskih planova nadležnih ministarstava.

Sredinom kolovoza smo u fazi u kojoj smo morali biti još sredinom ožujka.

Planiranje državnog proračuna u Hrvatskoj se nikada nije odvijalo baš točno prema propisanom kalendaru, no s manjim ili većim kašnjenjima ipak se odvijalo i ni jedne godine nije baš toliko kasnilo kao ove. Vlada je, primjerice, lani i Strategiju i Smjernice donijela u srpnju, a Ministarstvo financija uputu ministarstvima za izradu prijedloga objavilo je početkom kolovoza. Odgovorni za izradu prijedloga proračunskih korisnika i financijskih planova nadležnih ministarstava i tada su morali jako brzo reagirati, no kako li će to tek izgledati ove godine?

Proračunski kalendar postoji zato da bi svi sudionici imali dovoljno vremena za suvislo planiranje prihoda i rashoda. Kašnjenjem se svima to vrijeme skraćuje pa se ne može ni očekivati da će isporučiti kvalitetne planove i prijedloge. A nekvalitetni planovi i prijedlozi onda rezultiraju nekvalitetnim konačnim državnim proračunom. Posljedica nekvalitetnih državnih proračuna su redoviti rebalansi proračuna. Ove smo godine već imali rebalans u travnju, a sasvim sigurno će uslijediti barem još jedan do kraja godine.

Hrvatska se upravo po redovitim rebalansima razlikuje od fiskalno urednih država u kojima su oni zaista iznimna pojava i rade se jednom u desetak ili dvadesetak godina. U Hrvatskoj smo u posljednjih četrnaest godina imali sedamnaest rebalansa i nijednu godinu bez rebalansa! Doduše, 2011. formalnog rebalansa nije bilo, već je u predizborno vrijeme rebalans - jer to jest bio rebalans - umjesto 'izmjene i dopune državnog proračuna', nazvan 'preraspodjela sredstava planiranih u državnom proračunu'.

A što je uopće rebalans i kada do njega dolazi? Rebalans je izmjena proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje i/ili povećanje u odnosu na proračun koji je Sabor izglasao krajem prethodne godine. Do njega dolazi kada se tijekom proračunske godine ustanovi da su proračunski prihodi procijenjeni nerealno ili se pojave nepredviđeni rashodi. Mogu ga izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu, ali može biti i posljedica nesposobnosti Vlade da realno planira prihode i rashode.

Budući da od kraja prethodne godine - kada je izglasan proračun - nije bilo nepredviđenih okolnosti ni u domaćem ni u svjetskom gospodarstvu, lako je dokučiti uzroke travanjskog i najvjerojatnije jesenskog rebalansa. Uostalom, sâm ministar financija nedavno je izjavio da se deficit povećao zbog saniranja gubitaka zdravstvenog sustava koji nisu bili planirani u proračunu za ovu godinu.

Ako su dosadašnji proračuni za koje su Strategija i Smjernice ipak bili doneseni znatno ranije nego što će biti ove godine (valjda će se kad-tad donijeti), bili tako loše planirani, kako će se tek isplanirati proračun za 2014. godinu? Brine li itko o tome? Kako se odgovorni za donošenje Strategije i Smjernica osjećaju znajući da nisu obavili tako važne zadatke, a nisu poštivali čak ni Zakon o proračunu koji ih na to obavezuje? Je li riječ o nedostatku ljudi i/ili nesposobnosti da se Strategija i Smjernice sastave i donesu? Ili se zbog činjenice da se u tim dokumentima mora prikazati stvarno stanje proračunskih prihoda i rashoda zabija glava u pijesak? Ili se jednostavno čeka da Europska komisija uvrsti Hrvatsku među države nad kojima provodi poseban postupak zbog previsokog deficita (Excessive Deficit Procedure - EDP) pa da netko drugi odradi taj posao?

Jesmo li se uopće odmakli od situacije koja je vladala u doba Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868? Josip Horvat, naime, u 'Političkoj povijesti Hrvatske' piše kako je Sabor 'samostalnost našega autonomnog budgeta' i 'financijalnu samostalnost Hrvatske' prepustio Budimpešti, jer 'nismo tak mislili, da mi bumo sami sa timi porezi upravljali i taj 'odium' utjerivanja na se preuzeli'. Na njihovu odluku nisu utjecala čak ni upozorenja ugarskog predstavnika Ferenca Deáka da 'zemlja koja sa svojim porezima ne može raspolagati sama, i koja svojih sredstava za podmirenje svojih troškova nema u svojim rukama, takva zemlja nema ni autonomije, takva zemlja bila bi pod skrbničtvom te samo na oko – prividno – obstojala. Zato Hrvatska, hoće li da stoji na svojim nogama, treba da imade svoje financije'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!