Hrvatska industrija neprekidno je rasla od kraja 2020.; rat u Ukrajini i inflacija počeli su je rušiti, a ekonomisti nisu optimistični

U prva tri mjeseca ove godine prosječna godišnja stopa rasta obujme industrijske proizvodnje iznosila je 1,7 posto. Promatrano na mjesečnoj razini, pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev Intermedijarnih proizvoda (+1,8 posto), a predvođen je snažnijim negativnim stopama u kategoriji Kapitalnih proizvoda (-14,6 posto).

Slijede Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju s negativnim mjesečnim stopama od 6,4 posto, odnosno 0,3 posto te Energija s -2,6 posto.

Prema NKD-u, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku u usporedbi s veljačom 2022. pala je u Prerađivačkoj industriji za 5,4 posto, a u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porasla je za 4,6 posto i u Rudarstvu i vađenju za 4,2 posto.

Na godišnjoj razini Prerađivačka industrija, koja čini gotovo 84 posto ukupne industrijske proizvodnje, u ožujku je pala 2,7 posto (kalendarski prilagođeni indeksi) i tako negativno pridonijela rastu u prvom tromjesečju koji je iznosio 1,6 posto. U razdoblju od siječnja od ožujka kod 15 djelatnosti prerađivačke industrije zabilježen je rast dok je devet djelatnosti zabilježilo smanjenje proizvodnje u odnosu na prvi kvartal 2021.

Najizraženiji pad u prvom tromjesečju bilježe redom Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-88,9 posto), Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-10,7 posto) te Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-13,9 posto), što je u ovoj kategoriji i rezultat baznog razdoblja jer je u vrijeme pandemije upravo to bila industrija koja je bilježila najsnažnije stope rasta.

Proizvodnja u djelatnostima Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija rasla je u prvom tromjesečju po godišnjoj stopi od 2,7 posto dok je Rudarstvo i vađenje zabilježilo pad za 2,5 posto. Prema izvornim indeksima u prvom tromjesečju, godišnja stopa rasta obujma industrijske proizvodnje iznosila je 2,2 posto.

'Prema našim očekivanjima, skromna pozitivna stopa rasta za ovu godinu, s obzirom na geopolitička događanja, izložena je negativnim rizicima. Oporavak inozemne potražnje bit će skromniji s obzirom na potencijalni nepovoljan utjecaj aktualnih geopolitičkih sukoba, odnosno ovisnost pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji. S druge strane, učinak niske baze djelovat će u pozitivnom smjeru', smatraju RBA analitičari.