KOMENTAR RATKA BOŠKOVIĆA

Hitno obratite pažnju na ukupnu zaduženost države

Magnetom lovi novčiće u fontani na Trgu burze HNB

Magnetom lovi novčiće u fontani na Trgu burze HNB

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan

Koliki je hrvatski javni ili državni dug? Koliko je on održiv? Koliko je hrvatska država u opasnosti da bude prisiljena na neku vrstu ogluhe, osobito kada se zna da sljedeće godine mora otplatiti ili refinancirati čak 935 milijuna eura (ove godine bilo je 'samo' 170 milijuna), plus kamate i tekući proračunski deficit?

Svijet sve manje strahuje hoće li države s europske južne periferije morati reprogramirati dugove, a sve više računa koliko će kreditori biti prisiljeni otpisati svojih potraživanja. Naime, nakon što ih EU i MMF 'spase' od neposrednog bankrota, javni (državni) dug nekih od tih zemalja narast će na 120 do 150 posto bruto domaćeg proizvoda, a računica pokazuje da je i za bogate zemlje sve iznad 80 posto BDP-a neizdrživo.

A koliki je hrvatski javni ili državni dug? Koliko je on održiv? Koliko je hrvatska država u opasnosti da bude prisiljena na neku vrstu ogluhe, osobito kada se zna da sljedeće godine mora otplatiti ili refinancirati čak 935 milijuna eura (ove godine bilo je 'samo' 170 milijuna), plus kamate i tekući proračunski deficit?

U nas se, naime, uvijek govori samo o ukupnom hrvatskom inozemnom dugu. Pritom se tvrdi da je dug države u njemu malen, tek šest milijardi eura. Ali, već sljedeći redak u HNB-ovu Biltenu zbunit će čitatelja: 'stvarni i potencijalni inozemni dug države' je čak 13,7 milijardi eura! Pa koji je onda inozemni državni dug pravi?

C. Reinhart i K. Rogoff u svojem bestseleru 'Ovaj put je drukčije' državni (ili javni) dug definiraju kao 'ukupni dug države inozemnim i domaćim kreditorima'. Pod 'državom' se pritom misli na središnju vlast, regionalnu i lokalnu upravu i sve ostale koji se zadužuju uz izričito državno jamstvo.

Sad sve postaje jasnije. Dug hrvatske središnje države inozemnim i domaćim kreditorima, izvješćuje HNB, iznosi 134 milijarde kuna, pri čemu je domaći dug dvaput veći od inozemnog. Država je također izdala garancija u visini od 57,2 milijarde kuna. Prema tome, hrvatski je državni (ili javni) dug 191,1 milijardu kuna ili čak 57,4 posto BDP-a. A kako znamo, granica iz Maastrichta je 60 posto BDP-a.

No hrvatska je država izdala još jedno krupno izričito jamstvo: za bankovnu štednju građana i malih poduzetnika. Gotovo je nemoguće naći službeni podatak koliki je ukupni iznos osigurane štednje, no u tisku se spominje 100 milijardi kuna. Kad se i to pribroji, hrvatski državni dug skače na više od 290 milijardi kuna ili vrlo blizu 90 posto BDP-a.
Ako netko misli da osiguranu štednju ne bi trebalo uključivati u javni dug, neka se samo sjeti da hrvatska država još isplaćuje staru deviznu štednju iz prethodne bankovne krize.

Tragajući za ovim podacima lako smo shvatili zašto Reinhartova i Rogoff u svojoj knjizi pišu da 'pronalaženje podataka o domaćem javnom dugu, makar starih samo desetak godina, za većinu zemalja predstavlja arheološki pothvat'.

A domaći javni dug ključan je za razumijevanje zašto se najveći broj državnih bankrota u povijesti dogodio pri relativno niskoj inozemnoj zaduženosti od samo 30-40 posto BDP-a. Pouka je za Hrvatsku jasna: krajnji je čas da prestane isticati samo ukupni inozemni dug zemlje i da pozornost obrati ukupnoj zaduženosti države.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi