KOMENTAR MARKA PEROŽIĆA

Geniji javnog dobra

  • Autor: Marko Perožić
  • Zadnja izmjena 25.01.2011 14:31
  • Objavljeno 26.11.2010 u 09:00
Zagrebački holding

Zagrebački holding

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Solić

Koji se to genij dosjetio da monopol nad gotovo svim aspektima života u gradu treba imati javna uprava? Više ili manje, sve treba proglasiti javnim dobrom i tako nalijepiti etiketu svetosti na hrpu poslova koji ne samo da javno dobro nisu, već bi, u slučaju da se prepuste privatnom sektoru, bili vrlo dobar ekonomski zamašnjak za državu u cjelini. Primjer Zagrebačkog holdinga vrlo je uvjerljiv

Postoje, doduše, neke stvari koje nisu tržišno profitabilne, ali što se događa kada se javna uprava uplete u poslove za kojima postoji interes na tržištu? Kako postojanje javne uprave ne ovisi o profitu, ona može nuditi uslugu po toliko niskim cijenama da svi koji tu istu uslugu nude na tržištu automatski propadaju. Razmislimo načas koliko štete čini javna uprava petljajući se gdje joj nije mjesto! Kao prvo, zapošljava preveliku administraciju koja nije orijentirana na stvaranje profita i koja se bavi nepotrebnim poslom. Time se smanjuju prihodi čitavog društva. Kao posljedica toga, onemogućuje se zapošljavanje u privatnom sektoru koji je neopisivo produktivniji od javnog. I za kraj, nitko ne jamči da je usluga javne uprave u konačnici najjeftinija i najbolja.

Javno dobro? Aha…

Kada god nekome ne odgovara neki pomak ka javnim politikama, krene strka o ugrožavanju javnog dobra. Ponekad su te optužbe opravdane, ali ponekad i nisu. Što je uopće javno dobro? Oni koji se pitanjem javnog dobra bave reći će nam da su javno dobro zrak i voda. Javno dobro nitko ne može i ne smije uzeti iz zaliha ili prodati. Nitko ne može i ne smije biti spriječen da uživa u javnom dobru, platio on to ili ne. Također, javno dobro jednako je vrijedno bez obzira koristim li ga samo ja ili još milijun ljudi zajedno sa mnom. Dakle, zrak i voda javna su dobra, ali i ulična rasvjeta. Kako to inače biva s ljudskom prirodom, teško je navesti ljude da ih plaćaju. Logično, ako me ne možeš natjerati da platim javnu rasvjetu, zašto bih je platio? Moj će put biti ionako osvijetljen. Rasvjeta će biti tu bez obzira na moju odluku i ja ću je moći koristiti, baš kao što koristim zrak i vodu. Međutim, zna se da netko treba postaviti ulične svjetiljke i razvući instalacije. I onda, znajući sve to, netko zaključi da se ne treba uvijek uzdati u altruizam i da je potrebno nekoga platiti da učini taj posao. No sad dolazimo do zanimljive situacije. Netko pametan se dosjeti da su ljudi osjetljivi kad je u pitanju javno dobro poput ulične rasvjete i predloži da regulacija tako nezgodnog pitanja ode u ruke javne uprave kojoj profit nije bitan. Ma neka, nećemo valjda profitirati na uličnoj rasvjeti! Najvažnije je da ljudi hodaju i voze se osvijetljenim putovima. Kreativnosti nema kraja kada taj netko zaključi da bi se mnogo toga moglo proglasiti javnim dobrom pa sve to staviti u nadležnost samo jedne institucije. Onda na razini grada imamo prenategnut proračun, skupe taksiste s tržišnom protekcijom, a na razini države jadno obrazovanje i visok broj nezaposlenih.

CROPIX / Ronald Goršić

CROPIX / Ronald Goršić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Ronald Goršić

Slučaj Zagrebačkog holdinga

Složimo li se oko toga da altruizam ili neke sitne društvene konvencije neće natjerati dovoljan broj ljudi da javno dobro postane održivo, ostaju nam vlada i tržište kao njegovi regulatori. Budući da vodovoda ne bi bilo kada bi se od svakog građanina očekivalo da iskopa dva metra pred svojom kućom i postavi cijevi, to mora učiniti netko umjesto njega. Zašto netko misli da je vlada ili javna uprava bolje rješenje od privatnog sektora, odnosno tržišta? Ako su telekomunikacijske usluge u privatnom sektoru postale bolje, zašto to ne bi postali vodovod ili pošta?

Poznato je da veći opseg nadležnosti javne uprave znači i veći stupanj korupcije. Ako Zagrebački holding upravlja s tri osnovne djelatnosti, a to su komunalne, prometne i (pazite sad ovo) tržišne djelatnosti, onda je područje cvjetanja korupcije nepregledno! Svaka od te tri djelatnosti dalje se grana pa dolazimo do brojke od dvadeset usluga koje Holding nudi. Mislite li da je to sve, prevarili ste se. Grananje se dalje nastavlja pa tako, primjerice, imamo komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda koja potpada pod upravljanje i održavanje zgrada, a sve to skupa pod već spomenute tržišne djelatnosti. Kada naposljetku sve zbrojimo, dolazimo do činjenice da se Zagrebački holding bavi s nevjerojatnih 60+ djelatnosti. Želite li biti kremirani ili hoćete organizirati izložbu cvijeća, nema problema, tu je Holding! Oni će vas kremirati ukoliko lijekovi koje su vam također oni prodali nisu bili djelotvorni. Ako treba, oni će organizirati izložbu cvijeća i čak je marketinški popratiti.

CROPIX / Ronald Goršić

CROPIX / Ronald Goršić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Drago Sopta

Granice javnog dobra

Spadate li u onu skupinu ljudi koja bi izišla na barikade u onom trenutku kada privatni sektor uđe u područje javnog dobra, mislite li da su sve djelatnosti Zagrebačkog holdinga usmjerene prema javnom dobru? Čini li vam se možda da bi se 'organiziranim odmorom djece i mladih' mogao pozabaviti samo privatni sektor pa da račun koji plaćate za Grad Zagreb bude nekoliko lipa niži? Mislite li da biste istu stvar mogli zaključiti i za 'rezervaciju i prodaju autobusnih karata'? Što je s parkingom? Je li parking u Zagrebu riješen bolje jer ga vodi Grad? Osjećamo li se bolje živeći s lokalnim šerifima koji se međusobno ucjenjuju jer smo im dozvolili da upravljaju tržišno atraktivnim poslom? Tko ima vremena, može pogledati internetske stranice Holdinga i upitati se jesu li baš sve djelatnosti toliko osjetljive da ih taj toliko stigmatizirani privatni sektor ne smije voditi.

Ne samo da bi privatni sektor trebao dijeliti neke djelatnosti s Holdingom, već bi većinu tih djelatnosti trebao u potpunosti preuzeti od Holdinga. Time bi se smanjili porezi, a građani bi plaćali zaista samo ono što žele koristiti. Recimo, ne bismo svi plaćali 'smještaj, njegu i prehranu konja' ili Dinamo. Koja je razlika između opskrbe mesom koju ne vodi Holding i opskrbe homeopatskim proizvodima koji jesu u njegovoj nadležnosti? Razlika je bolno jednostavna. Kad ne jedete meso, onda ga i ne plaćate, dok homeopatski proizvodi imaju svoje mjesto na vašoj mjesečnoj uplatnici. E pa tako je s čitavim nizom usluga koje bi pronašle svoje mjesto na tržištu. Samo zato što to ne odgovara nekima znači da smo svi prisiljeni plaćati to.

Ne tvrdim, naravno, da policija treba postati dio privatnog poduzetništva, ali smatram da ljekarne mogu. Može se raspravljati treba li pojedinac uplaćivati u zajedničku državnu kasu mirovinskog, ali pomalo je suludo tražiti da građani bilo kojeg grada financiraju državno ili gradsko uplitanje u tržište, jer se to zove nelojalna konkurencija. Jedino pitanje koje si trebaju postaviti građani bilo kojeg grada u Hrvatskoj jest sljedeće: treba li mi sve što mi nudi moj grad ili država? Znajte pritom da je slogan javne uprave sljedeći: 'Platiš sve, koristiš što ti treba!' Ma tko ne bi pristao na tako nešto?

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi