komentar maruške vizek

Digitalizacija Hrvatske: Spavamo li na staroj slavi i je li vrijeme da upalimo zvono za uzbunu?

tportal

Izvor: Cropix / Autor: Tea Cimas / CROPIX

19, 19, 19, 19, 19, 21. Ne, niste u pravu ako mislite da su ovi brojevi matematički niz koji treba nastaviti. Oni predstavljaju pozicije Hrvatske na rang-listi DESI-ja, indeksa koji mjeri stupanj razvoja digitalne ekonomije i društva zemalja Europske unije u razdoblju od 2017. do 2022. Hrvatska je tako sve do 2022. zauzimala stabilno 19. mjesto i bila digitalno naprednija od Mađarske, Slovačke, Poljske, Grčke, Rumunjske, Bugarske, Cipra i Italije. U moru za nas depresivnih rang-lista koje uspoređuju performanse zemalja Unije po različitim kriterijima, a na kojima je Hrvatska poslovično ili zadnja ili među nekoliko najlošijih zemalja, nepromijenjena devetnaesta pozicija Hrvatske na DESI-jevoj rang-listi uvijek do sada bila je povod za umjereni optimizam

Naime, s obzirom na svoj ukupni stupanj gospodarskog razvoja i ostvarenog dohotka, Hrvatska je na ovoj rang-listi sa svojim stabilnim 19. mjestom zapravo ostvarivala neočekivano solidan rezultat. Digitalni razvoj društva je na kraju krajeva neizbježna budućnost svake zemlje i sama činjenica da Hrvatska relativno dobro stoji u odnosu na druge zemlje Unije doista bi mogla biti naznaka svjetlije budućnosti naše zemlje. Ključne riječi u prethodnoj rečenici su, nažalost po nas, 'dobro stoji'.

Jer dok smo mi samo dobro stajali ili tek blago napredovali, drugi su očito rasli i napredovali znatno brže. Nije stoga nikakvo čudo to što se u 2022. naša svjetlija digitalna budućnost uslijed 'dobrog stajanja' ponešto zatamnila. Hrvatska je naime ove godine prvi put zauzela za dva mjesta lošiju, 21. poziciju. U odnosu na prethodne godine, u 2022. od nas su bolje stajali i Italija i Cipar, najviše zahvaljujući njihovu napretku ostvarenom u razvoju 5G mreže. Vijest o slabljenju naše pozicije na listi je međutim prošla prilično nezapaženo u medijima, vjerojatno zato što je objavljena krajem srpnja, usred sezone godišnjih odmora. Zvona za uzbunu očito nismo oglasili iako naše 'dobro stajanje', kada je u pitanju razvoj digitalne ekonomije i društva u usporedbi s ostalim zemljama Unije, postaje relativno nazadovanje.

Kako to da je Hrvatska uopće tako dugo držala 19. mjesto i kako to da u ovoj godini drži i dalje koliko-toliko prihvatljivo 21. mjesto? Prvenstveni razlog za to je iznimno dobra pozicija na rang-listi dimenzije indeksa DESI koja se odnosi na ljudski kapital, a koja mjeri stupanj digitalnih vještina građana, kao i proporciju obrazovanih i zaposlenih ICT stručnjaka u zemlji.

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je u toj dimenziji zauzela visoko deveto mjesto, za 13 posto je bolja od europskog prosjeka i u promatranom šestogodišnjem razdoblju brže raste od europskog prosjeka. Hrvatska međutim raste sporije od prosjeka Unije kada su u pitanju osnovne digitalne vještine stanovništva, no zato raste gotovo pa dvostruko brže od europskog prosjeka kada su u pitanju napredne digitalne vještine i njihov razvoj. Ono što je zanimljivo pri tome jest da je u hrvatskim poduzećima zaposleno manje ICT stručnjaka u odnosu na europski prosjek iako istovremeno obrazujemo značajno veći broj istih tih stručnjaka od prosjeka. Upravo je taj rast broja obrazovanih ICT stručnjaka jedan od razloga za kontinuirano dobru poziciju Hrvatske kada je u pitanju digitalni razvoj našeg ljudskog kapitala, pa onda i ekonomije i društva u cjelini. No kako je očito to da značajan dio tih stručnjaka ne ostaje u zemlji jer je broj onih koji su zaposleni u našim poduzećima manji od europskog prosjeka, veliko je pitanje hoće li Hrvatska u budućnosti uopće biti u stanju kapitalizirati svoju sposobnost da obrazuje ICT stručnjake i na osnovi njihovih znanja i vještina stvara napredno digitalno društvo.

Integracija digitalnih tehnologija s pogledom u prošlost

Drugi razlog za dobru poziciju Hrvatske na DESI-jevoj rang-listi dobra je pozicija na rang-listi dimenzije indeksa DESI koja se odnosi na integraciju digitalnih tehnologija u poslovanju. Hrvatska tu po posljednjem izvješću zauzima zadovoljavajuće 14. mjesto i u promatranom razdoblju bila je tek za 2,5 posto lošija od europskog prosjeka. Detaljniji uvid u komponente ove dimenzije indeksa međutim ni u ovom slučaju ne otkrivaju trendove koji garantiraju svjetliju budućnost. Hrvatska naime, u odnosu na prosjek Europske unije, bolje stoji i u promatranom razdoblju brže raste samo kada je u pitanju elektronička trgovina, što je komponenta digitalnog razvoja ekonomije koja je više orijentirana na prošlost, a manje na budućnost.

  • +1

ICT - ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Tea Cimas / CROPIX

S druge strane i u digitalnom intenzitetu kompanija i u primjeni naprednih digitalnih tehnologija u poslovanju lošiji smo od europskog prosjeka i rastemo značajno sporije u odnosu na rast koji iskazujemo u komponenti elektroničke trgovine. Drugim riječima, dominantan razlog za dobru poziciju Hrvatske kada je dimenzija integracije digitalnih tehnologija u pitanju činjenica je da hrvatske kompanije natprosječno puno prodaju robu i usluge preko interneta, pa je po tom pokazatelju Hrvatska peta najbolja zemlja u Uniji. No složit ćete se, od trgovine putem interneta za napredne i konkurentne digitalne ekonomije u budućnosti bit će daleko važnije one komponente u kojima zaostajemo, a koje sugeriraju da kompanije već danas intenzivno primjenjuju umjetnu inteligenciju i koriste se velikim podacima.

Velik prostor za napredak digitalnih javnih usluga

U odnosu na europski prosjek, Hrvatska značajno zaostaje u dimenzijama indeksa DESI koje se odnose na povezivost i javne digitalne usluge. Kada su digitalne javne usluge u pitanju, nalazimo se na 23. mjestu i u promatranom razdoblju rastemo za petinu brže od europskog prosjeka, što znači da ipak ima nekog napretka po pitanju digitalizacije javnih usluga. No kako su javne usluge u Hrvatskoj i dalje za 23 posto manje digitalizirane od europskog prosjeka, prostor za daljnja poboljšanja na tom polju je i dalje jako velik. Prema rezultatima indeksa DESI, najveći jaz između nas i europskog prosjeka koji treba prekoračiti odnosi se na daljnji razvoj digitalnih javnih usluga za poduzeća i smanjivanje potrebe da sami u online obrasce unosimo podatke koje bi javna uprava već trebala imati, a onda samim time unijeti u obrazac koji popunjavamo.

Održivost rasta ulaganja u digitalnu infrastrukturu usprkos slaboj potražnji?

Posebno je zanimljiva situacija kod dimenzije indeksa koja se odnosi na povezivost. Hrvatska se prema toj dimenziji nalazi na 24. mjestu. Premda u promatranom razdoblju ona raste nešto brže od europskog prosjeka, i dalje je za 20 posto lošija u odnosu na europski prosjek. Rast pokrivenosti mobilnim širokopojasnim internetom pri tome odgovara europskom rastu, a rast pokrivenosti fiksnim širokopojasnim internetom za čak 41 posto nadilazi europski rast, što znači da se u Hrvatskoj u proteklom šestogodišnjem razdoblju natprosječno puno uložilo u fiksnu širokopojasnu infrastrukturu. Drugim riječima, kada bi se promatrala samo kvaliteta infrastrukture, Hrvatska bi prema ovoj dimenziji indeksa DESI bila sigurno puno bolje pozicionirana nego što trenutno jest.

Međutim potražnja za uslugama fiksnog širokopojasnog interneta je za 38 posto manja od europskog prosjeka i rasla je u promatranom razdoblju za 37 posto manje od prosjeka. U takvoj situaciji treba se zapitati jesu li ulaganja u fiksnu širokopojasnu infrastrukturu uopće isplativa za telekomunikacijske kompanije i je li moguće održati ovaj ritam ulaganja u tu infrastrukturu. Naime očito je da, usprkos ulaganjima u unaprjeđenje kvalitete fiksnog širokopojasnog interneta, ne postoji dovoljno velika potražnja za takvim internetom.

Zašto su cijene širokopojasnog interneta previsoke?

Nedavno izvješće HAKOM-a pri tome sugerira da je jedan od razloga za izostanak snažnije potražnje nedovoljna informiranost građana o mogućnostima koje pruža fiksni širokopojasni internet, a drugi je sama cijena širokopojasnog interneta. Takvo što sugerira i komponenta indeksa DESI koja se odnosi na cijenu širokopojasnog interneta, a koja je u Hrvatskoj u promatranom razdoblju povećana za devet posto, dok se u istom razdoblju prosječna europska cijena širokopojasnog interneta smanjila za četvrtinu. Kod fiksnog širokopojasnog interneta djelomičan razlog za izostanak smanjenja cijene je i činjenica da je regulator odredio minimalnu cijenu širokopojasnog interneta za dominantnog operatera i na takav način praktički onemogućio značajnija smanjenja cijena širokopojasnog interneta za čitavo tržište. Drugi razlog, spomenut i u izvješću o indeksu DESI Europske komisije, visok je iznos naknade koju operateri plaćaju za pravo puta na novu digitalnu infrastrukturu. I iako je Komisija pozdravila, u trenutku pisanja izvješća, najavljeno smanjenje te naknade, do njega za sada još uvijek nije došlo.

Digitalni život na staroj slavi

Možemo stoga zaključiti da se dosadašnja relativno solidna pozicija Hrvatske na rang-listi indeksa DESI uvelike temelji na životu na staroj slavi. Budućnost integracije digitalnih tehnologija u poslovanje kompanija ne može se temeljiti na internetskoj trgovini, trenutno najuspješnijem vidu integracije digitalne tehnologije u poslovanju hrvatskih poduzeća. Istovremeno, digitalnoj pismenosti ljudskog kapitala definitivno neće pomoći intenzivno obrazovanje ICT stručnjaka ako isti ti stručnjaci zatim odlaze raditi u inozemstvo. S druge strane najveći prostor za napredak u ovom trenutku vidi se u digitalizaciji javnih usluga te u poticanju povećane potražnje za širokopojasnim internetom. Pri tome daljnja digitalizacija javnih usluga jest cilj na koji ćemo potrošiti značajna sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost, no ono što brine to je da je Hrvatska alocirala svega 20 posto od sredstava iz tog fonda za digitalne ciljeve, što ju uz Portugal i Rumunjsku čini zemljom s najmanjom alokacijom za digitalni razvoj. Neizbježnoj digitalnoj budućnosti usprkos, i dalje preferiramo fizičku (betonsku), a ne digitalnu infrastrukturu i razvoj. Nadajmo se samo da ovakva neopredijeljenost za digitalne ciljeve i život na digitalnoj staroj slavi neće značiti daljnje nazadovanje Hrvatske na rang-listi digitalnog razvoja.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.