NAJMIROLJUBIVIJE ZEMLJE SVIJETA

Island je oaza mira već 12 godina, ali Hrvatska uopće ne stoji loše

  • Autor: I.P.
  • Zadnja izmjena 04.08.2022 09:49
  • Objavljeno 04.08.2022 u 09:49
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: R. Müller / imageBROKER / Profimedia

Živeći u današnje vrijeme klimatskih promjena, pandemije, ratova... dođe čovjeku da poželi da ga povremeno obaspu dobrim vijestima. Ili bar da ode na mjesto čije su glavne osobine miroljubivost, sigurnost, pitomost. Takve zemlje naći ćete, recimo, na top listi najmiroljubivijih zemalja svijeta, takozvanom Global Peace Indexu kojega svake godine radi Institut za ekonomiju i mir

Osnivač instituta i pokretač Global Peace Indexa Australac je Steve Killelea, autor brojnih knjiga o miru i održivoj budućnosti, mislilac, filantrop, pustolov... Ocjenjujući niz mjerljivih kriterija on sa suradnicima rangira zemlje po miroljubivosti, a već 12 godina na čelu te liste nalazi se Island, a mi možemo biti zadovoljni jer Hrvatska zauzima odlično 15. mjesto.

Kako je Killelea rekao u jednom nedavnom intervjuu, najmiroljubivije zemlje svijeta doista se mogu samo poželjeti kao mjesta za život jer ih karakteriziraju niska korupcija, funkcionalna vlast, otporna ekonomija, poštena distribucija resursa, sloboda informiranja, dobri odnosi sa susjedima, nenasilno društvo, vjera da se novac poreznih obveznika mudro troši... Znamo, kritičniji građani Hrvatske teško u ovim osobinama mogu naći paralele s današnjicom u kojoj živimo, no brojke su ipak tu, zbrajanjem ocjena u više kategorija dobija se koeficijent za rangiranje, što je niži zemlja je bolje plasirana.

Još dok je bio u humanitarnoj misiji u DR Kongu Killelea je razmišljao čime su definirane miroljubive nacije, valjda potaknut krvavim građanskim ratom koji se događao oko njega. Kasnije je razvio metodologiju za interpretaciju empirijskih podataka da bi mogao formirati rang listu, iz čega je na koncu izvukao ideju 'pozitivnog mira' koji proizlazi iz stavova, institucija i struktura na kojima počivaju miroljubiva društva. Ukupno se koriste 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora iz pouzdanih izvora, a stanje miroljubivosti mjeri se preko tri glavna sektora: razine društvene sigurnosti i socijalne zaštićenosti, sudjelovanja u tekućim domaćim i međunarodnim konfliktima i stupnja militarizacije društva i države.

Na top listi iza Islanda (koeficijent 1,107) s njegovim zadivljujućim vulkanskim krajolicima, staloženošću i najstarijim parlamentom na svijetu plasiran je Novi Zeland (1,269), kao da izoliranost otočnih zemalja pogoduje miroljubivosti, stabilnosti i sigurnosti. Dodatni dokaz je i Irska na trećem mjestu (1,288).

Među prvih deset slijedi Danska (1,296), pa Austrija, Portugal, Slovenija, Češka, Singapur i Japan. Zanimljivi su i pojedini tekstualni opisi rankinga, pa je Portugal, primjerice, 'zemlja u kojoj ljudi tisućama godina žive od mora, što je čini 'mjestom obilja s prevladavajućim opuštenim primorskim životnim stilom'. Danska je, pak, 'odličan primjer skandinavske kulture i jedna od društveno najnaprednijih zemalja svijeta, pravi ogledni primjer jednakosti', a Japan kultura koja pokazuje duboku odanost zdravom životu, što joj donosi najduži očekivani život njezinih stanovnika.

Poredak zemalja nakon desetog mjesta zanimljiv je i nama, jer je nakon Švicarske, Kanade, Mađarske i Finske na vrlo dobrom 15. mjestu i Hrvatska s koeficijentom 1,44. Odličan je to plasman, koji vrlo često postaje i adut zanimljivim potencijalnim turistima, ali isto tako i za 'aranžmane' trajnije od ljetovanja. Iza Hrvatske se nižu mnoge druge zemlje, pa i većina onih iz EU, ali i neke od država s reputacijom baš na ovakvom području, poput Norveške, Butana, Nizozemske... Očekivan je, pak, loš plasman zemalja koja su već desetljećima krizna područja, poput Afganistana ili Jemena, ali isto tako se može razumjeti zašto je recimo SAD plasiran tek na 129. mjesto, a Rusija na 160.

Nažalost, ovogodišnji rezultati pokazuju da je razina miroljubivosti u svijetu opala. Ne, doduše, mnogo, ali o današnjem vremenu - ma što 'new optimists' mislili o tome - govori mnogo činjenica da je ukupni indeks miroljubivosti padao u 11 od posljednjih 14 godina. Uz broj poginulih u ruskoj agresiji na Ukrajinu, čak 113 zemalja pojačalo je svoju militariziranost. Napredak je postignut u borbi protiv terorizma, jer u 70 zemalja svijeta nije zabilježen ni jedan teroristički napad, što je najbolji rezultat od 2008. S druge strane, povećan je koeficijent političkog terora, kao što je rast cijena povećao nesigurnost opskrbe hranom i političku nestabilnost općenito. Također, razni oblici nasilja odnijeli su 2021. skoro 11 posto globalnog BDP-a.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!