DOBRA PROMOCIJA U CONDÉ NAST TRAVELLERU

Indijci otkrivaju hrvatske otoke od Brijuna do Elafita

05.09.2022 u 16:08

Bionic
Reading

'Ključ savršenog odmora? Dalmatinci to zovu fjaka, slasno lijeno raspoloženje krajnjeg zadovoljstva. Kako bismo vam pomogli da ga pronađete, sastavili smo popis 15 najboljih otoka u Hrvatskoj...', piše u svome ljetnom broju indijsko izdanje magazina Condé Nast Traveller i kreće u opise i preporuke.

Na Krku slavi 'romaničke crkve, samostane, bujne vinograde i lijepa ribarska mjesta' te ističe kako otok privlači posjetitelje svojim vrhunskim konobama u kojima se poslužuju lokalni specijaliteti poput šurlica i kvarnerskih škampa. Osim toga, predlaže pješačke i biciklističke ture 'koje slijede stare magareće staze preko plodnih zemljišta i neplodnih kamenih padina', zatim kušanje žlahtine u Vrbniku i kupanje u Baškoj.

Hvar ističu kao najmondenije otočno odredište, s lukama prepunim jahti. U gradu Hvaru savjetuje se posjet baroknoj katedrali, šetnja obalnom šetnicom obrubljenom palmama i lutanje uličicama prepunim rustikalnih šik restorana s ribljom ponudom, posjete koktel barovima i buticima te kušanje vina od lokalnih sorata.

Dugi Otok se spominje kao nepravedno zanemarena destinacija, s idiličnim zaselcima poput Dragove i sunčanim ribarskim mjestima poput Sali i Božave. Ističe se panorama praznog Jadrana s jedne i priobalnih otočića s druge stane ceste koja vodi hrptom otoka, zatim Park prirode Telašćica i 'raj od bijelog šljunka na lijepoj plaži Saharun s toplim, plitkim morem'.

Brač se slavi veličanstvenom plažom Zlatni rat u Bolu, glavnim hrvatskim odredištem za jedrenje na dasci, koju preporučuju avanturistima zbog izvrsnih sadržaja za vodene sportove i dobro označenih pješačkih i biciklističkih staza. Ističe se i Vidova gora, najviša točka na hrvatskim otocima te poziva na penjanje na njezin vrh i uživanje u zapanjujućem pogledu. Predlaže se i kušanje lokalne janjetine s ražnja, kao i posjet klesarskoj školi u Pučišćima.

Vis je predstavljen kao najudaljeniji hrvatski otok kojeg posjećuju uglavnom jahtaši te kao mjesto gdje se gosti časte svježom ribom. Mami se i nekadašnjim statusom socijalističke vojne pomorske baze, zatvorene za strance, zbog čega je 'otok ostao nekomercijalnim odredištem s obiljem lokalnih organskih namirnica koje se poslužuju u brojnim malim obiteljskim restoranima'.

Rab se naziva 'najzelenijim otokom u Kvarnerskom zaljevu i mjestom neodoljive ljepote'. Spominju se labirinti palača s krovovima od terakote i romaničkih crkava, kamenom popločane uličice i sjeverna obala otoka, kod Lopara, koja je kao rijetko gdje u Hrvatskoj prošarana pješčanim uvalama. Također se savjetuje i kušanje rapske torte, kolača od badema jedinstvenog za otok, koji je osmišljen za posjet pape 1177.

Kod Korčule se propagiraju zidine, kamene stepenice, palače i gotičko-renesansna katedrala. Naravno, spominje se rodna kuća Marca Pola te savjetuje gledanje izvedbe moreške, posjeti 'rustikalnim agroturističkim restoranima koji poslužuju otočke specijalitete od domaćih proizvoda' te kušanje lokalnog pošipa.

Posjet Šipanu (436 stanovnika), jednom od elafitskih otočića, predstavlja se kao izlet u spoj urbane kulture i otočnog eskapizama. Dva glavna naselja - Suđurađ i Šipanska Luka opisuju se kao mjesta oronulih vapnenačkih kućica i vila uz zaklonjene uvale pune ribarskih brodova i jahti. Budući su povezani stazom dugom pet kilometara predlaže se unajmljivanje bicikla i 'vožnja preko otočića, pokraj maslinika i voćnjaka naranči, limuna, smokava i rogača'.

Mljet se predstavlja titulom 'jednog od posljednjih rajeva na Mediteranu', kako ga je krstio Svjetski fond za prirodu. Ističe se sjeverna trećina Mljeta koja obuhvaća nacionalni park Mljet s dva međusobno povezana slana jezera smještena usred guste šume. Savjetuje se penjanje na Montokuc radi pogleda na 'mirisne borove koji se kaskadno spuštaju do srebrnoplavog Jadrana' te najam bicikla i vožnja oko Velikog jezera, u čijoj se sredini uzdiže maleni otočić s benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća koji se može posjetiti brodom.

Malo iznenađenje je i uvrštenje Obonjana, idiličnog otočića u potpunosti posvećenog glampingu. Kaže se da je otvoren 2016. i da može ugostiti do 700 glampera u drvenim šumskim kolibama i platnenim šatorima ispod visokih borova. Hvali se plaža s ležaljkama, slamnatim suncobranima, DJ-em uživo, sandolinama i daskama za stajaće veslanje te predlažu toplice s holističkim tretmanima, satovima joge i meditacije. Predlaže se i posjet kamenom amfiteataru za koncerte i kušanje kulinarske ponude.

Nezaobilazno Kornatsko otočje predstavlja se kao raj za jedrenje ili krstarenje motornim brodom, 'jedinim načinima za istraživanje netaknutih voda nacionalnog parka' i njegovih 140 'divljih, stjenovitih, uglavnom nenaseljenih otoka, otočića i grebena'. Predlaže se 'sunčanje, ljenčarenje i ronjenje u blaženom plavetnilu beskrajnog mora i neba' te posjeti kornatskim konobama.

Tekst hvali i Lošinj kao otok vila s raskošnim vrtovima i butik hotela, a ističe i prirodne atrakcije Lošinja - Miomirisni vrt zasađen mediteranskim grmljem te izlete s promatranjem dupina. Predlaže se i posjet Muzeju Apoksiomena.

Uvršten je i Sveti Klement i ostali otočići Paklinskog arhipelaga, jugozapadno od grada Hvara, zbog borovih šuma oko zaštićenih uvala, gdje nautičari bacaju sidra kako bi se kupali i odmarali. Sveti Klement je opisan kao pravo mjesto za bijeg u prirodu, s bujnom mediteranskom vegetacijom i skrovitim šljunčanim plažama, sezonskim restoranima i kafićima. Ističe se Palmižana, 'botanički vrt borova, palmi, mimoza, ljiljana i mirisnog bilja', s desetak neobičnih vila i bungalova.

Pag sa svojim 'golim brežuljcima, krajolikom tihim i čarobnim poput svake pustinje' predstavlja se kao jedinstven među zelenim dalmatinskim otocima. Predlaže se 'vožnja kroz stjenoviti mjesečev krajolik, da bi se vidjele izdržljive ovce kako pasu divlji ružmarin', te kušanje paškog ovčjeg sira i sočne paške janjetine. Mlađima koji posjećuju festivale elektronske glazbe pozornost se skreće i na plažu Zrće, a ostalima posjet gradu Pagu sa solanom i čipkaricama.

Mamac za posjet Velikome Brijunu je, tvrdi tekst, popis slavnih koje je Tito tamo ugostio - Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sophia Loren, razni političari, članovi kraljevskih obitelji… Veliki Brijun opisuje se kao mirisni otočić nacionalnog parka Brijuni, s lijepo uređenim parkovima i rimskim arheološkim ostacima te kao dom brojnih životinja (slonovi, ljame, zebre, nojevi…), koje su Titu poklonili dostojanstvenici iz Južne Amerike, Afrike i Azije.