POVIJEST OBILJEŽENA KLIMOM

Grenland jest bio hladan, ali Vikinzi ga nisu napustili zbog leda i snijega

  • Autor: I.P.
  • Zadnja izmjena 11.04.2022 08:25
  • Objavljeno 11.04.2022 u 08:25
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Rafael Bastante / Zuma Press / Profimedia

Kad netko pita dokle su u svojim pohodima iz skandinavske postojbine došli Vikinzi, najlakši je odgovor - svuda. Bili su u Španjolskoj, čak i na Siciliji, prešli su Atlantika daleko prije Kolumba i došli do današnje Kanade. O prodorima na istok da se ne govori, bilo da je riječ o Bliskom istoku ili činjenici da su dali ime današnjoj Rusiji i Bjelorusiji.

Na mnogo tih mjesta zadržali su se duže ili kraće, ponegdje su se spojili s autohtonim stanovništvom, ponegdje se nametnuli kao dominantni. No, ima jedno mjesto koje se često smatra skoro pa prirodnim okolišem za Vikinge, a da su oni odatle u jednom trenutku naprosto odlučili otići, zbog donedavno nepoznatih razloga. U pitanju je Grenland, najveći europski otok, danas dio Danske.

Studija nedavno objavljena u časopisu Science Advances nudi moguće rješenje zagonetke kojom se povjesničari bave godinama. No, to rješenje nije kakvo se možda očekivalo.

Vikinzi su se na južnom Grenlandu naselili krajem 10. stoljeća, no cijelu tu regiju napustili su početkom 15. stoljeća. Dosad se špekuliralo s razlozima poput klimatskih promjena, lošeg upravljanja, propasti gospodarstva, društvenih sukoba... Najšire prihvaćeno je da se nisu više mogli nositi s grenlandskom hladnoćom koja je otežavala i obrađivanje zemlje. Nije to bez vraga, jer je u navedenim stoljećima Zemlja prolazila kroz razdoblje koje se ponekad naziva 'malo ledeno doba'. Nije stvar samo u tome da se naloži veća vatra, nego je pad temperature od samo dva stupnja doveo do skoro globalne katastrofe. Smrznule su se rijeke i obalno more, a trgovina i komunikacija su skoro sasvim zamrli. Urod je praktički uništen, kao i stočni fond, što je dovelo do velike i raširene gladi. S obzirom da Grenland ni danas nije baš tropsko područje, ima logike u pretpostavci da je dodatno zahlađenje sasvim onemogućilo bilo kakav gospodarski život, a onda time i ugrozilo zajednice poput vikinške. U prilog toj teoriji govorili su i geološki nalazi kojima se može pratiti kretanje temperatura u prošlosti.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Geir Olaf Gjerden / Alamy / Profimedia

No, uvijek je postojala jedna 'rupa' u toj teoriji. Podaci kojima je bila argumentirana, naime, nikad nisu skupljani na području na kojima su Vikinzi bili naseljeni, nego na dijelu Grenlanda par tisuća kilometara daleko od te zajednice. Sada su konačno skupljeni podaci i s nekad naseljenog dijela južnog Grenlanda, i pojavila su se neka iznenađenja. Ključno je u svemu što se u blizini sela kojeg su Vikinzi zvali Brattahlíð, a na kojem se danas nalazi minijaturno naselje Qassiarsuk sa samo 39 stanovnika, nalazi jezero sasvim neromantično nazvano Jezero 578.

U vremenima kad su tamo živjeli Vikinzi, tu su bile neke od najvećih grenlandskih farmi, pa ipak nitko dosad nije tamo proveo značajnija geološka i arheološka ispitivanja. Sada je ekipa Sveučilišta Massachusetts tamo provela čak tri godine skupljajući uzorke sedimenata iz jezera kako bi utvrdili kretanje njegove vodene mase. Utvrdili su da se na tom dijelu Grenlanda temperatura nije značajnije mijenjala, ali je cijelo područje postajalo sve sušnije. I to je ono što se nametnulo kao rješenje tajne: suša je devastirajuće djelovala na zajednicu Vikinga na Grenlandu.

Čak i u dobrim godinama, obrada zemlje je bila iznimno teška, a zimi je sva stoka - krave, ovce i koze - trebala biti spremljena u zatvoreni prostor zbog hladnoće. Do proljeća, životinje su bile preslabe čak i da bi došle do pašnjaka. Uz sušu, takvi su uvjeti bili sve teži i teži. Manje kiše značilo je slabiju žetvu, pa farmeri nisu imali čime hraniti stoku u zimskim mjesecima. Neki su se okrenuli moru, i lovili morske sisavce da bi zamijenili meso životinja koje su umirale na kopnu, ali je to donosilo brojne opasnosti, a i ulov je bio neizvjestan.

Uz takvu nestašicu hrane, i nemogućnost putovanja do europske im postojbine zbog sve više leda, sudbina grenlandskih Vikinga bila je zapečaćena. Na koncu su morali napustiti svoje domove. Nisu otišli u pretjerano toplije krajeve, ali barem nešto sigurnije. Svakako, klimatske promjene suprotne od onih koje danas doživljavamo jesu bile jedan od faktora, ali nedostatak vode ipak je bio ključni čimbenik.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!