kriza u svijetu

Zašto se u Hrvatskoj uslijed energetske krize u svijetu ne govori o mjerama štednje i koliko će plin poskupjeti?

11.07.2022 u 23:01

Bionic
Reading

'Svima je jasno da se nalazimo u vremenu velike energetske krize. Ljetni su mjeseci, ne griju se ljudi, svi manje troše. Struje ima. Razgovarali smo kvalitetno na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV). Nastavit ćemo intervenirati. Dat ćemo preporuke kad bude vrijeme. Šta ćemo sad govoriti ljudima da se ne griju dok se prije par dana nije moglo spavati od vrućine?' odgovor je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na pitanje novinara kad će Hrvatska, na primjeru drugih zemalja, ljudima dati preporuke oko mjera štednje uslijed energetske krize i crnih scenarija koje stručnjaci u Europi i svijetu prognoziraju i najavljuju

Podsjetimo, u ponedjeljak je počeo remont najvećeg plinovoda iz Rusije u Europu zbog kojeg se u idućih deset dana očekuje prekid isporuke. Međutim vlade, tržišta i kompanije zabrinute su da bi se obustava mogla produžiti zbog rata u Ukrajini.

U nekoliko navrata energetski stručnjaci su u razgovoru za tportal umirivali javnost tvrdnjama da rizik za nestašicu plina u Hrvatskoj ne postoji 'zahvaljujući Ini, nakon što je pokrenula proizvodnju prirodnog plina iz nove bušotine na plinskom polju Ika u sjevernom Jadranu, te zbog LNG terminala na otoku Krku.

Premda možda problema s plinom neće biti, cijene su druga stvar, a u ovom trenutku Vlada nema plan za uštedu, već se čeka da Europska komisija sljedeće srijede predstavi Winter prepareness package za postupanje ove zime ako na tržištu energenata dođe do poremećaja.

U Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin smatraju da treba početi sa štednjom.

'Prije svega, mi bismo morali, kad govorimo o uštedama razmatrati kao što se to radi u Francuskoj koje bi to kompanije trebale imati prioritet kod dobivanja plina i električne energije. U tom slučaju gleda se koja je kompanija potrebna, koje imaju po jedinici zaposlenog manju potrošnju energije i da te kompanije imaju prioritet. Ja bih ovako rekao, manje ćemo uvesti plina jer mi imamo 40 posto vlastite proizvodnje. Manje ćemo uvesti plina ako ga budemo manje trošili', rekao je za RTL Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Kako dalje navode, građani iz pet hrvatskih gradova koji se griju na toplanu imat će skuplju jesen jer će im poskupjeti računi za grijanje. Iz HEP Toplinarstva još ne otkrivaju koliko će poskupljenje iznositi, no pritom nema ni plana kako to izbjeći, već se pozivaju na nadležna država tijela kada je riječ o kriznim mjerama.

Njemačka već poziva građane na štednje, a usto ljudi masovno naručuju peći na drva i kamine, na koje se čeka od sedam mjeseci do godinu dana. Jedna njemačka pokrajina uvela i ograničenje tople vode u tri faze.

Usto se i dalje prelama na leđima poduzetnika. Kako RTL navodi, Vlada je početkom godine snizila PDV na plin za domaćinstva, a poduzetnicima uvela subvencije. Tada je megavat koštao 100 eura, a danas je 180.

Na sastanku GSV-a koji je premijer spomenuo razgovaralo se o uspostavi zajedničke dobrovoljne platforme za nabavu plina na razini cijele EU. Pritom će Hrvatska, navodi se, 'pratiti dogovor na europskoj razini', a ministar gospodarstva Davor Filipović smatra da će suradnjom svih država članica Europske unije 'pregovoračka pozicija biti povoljnija te da se može postići jeftinija cijena plina'. Sve su oči pritom uprte u skladište Okoli čija je trenutna zapunjenost plinom 38 posto. Operativno taj postupak vode predstavnici HEP-a koji su ustvrdili da će 'zapunjenost biti onakva kakva je određena kriznim planom', odnosno da će do 1. listopada biti na razini od 90 posto.

  • +4
Plaćanje plina u rubljima Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Prema Državnom zavodu za statistiku, u godinu dana Hrvatska izveze više od milijardu eura struje i plina, a najveći udio ima upravo LNG terminal na Krku. Također se spominjalo i značajno povećanja kapaciteta krčkog LNG terminala. Europska unija čak 90 posto svojih potreba za prirodnim plinom zadovoljava uvozeći ga, a 45 posto uvezenih količina dolazi iz Rusije putem plinovoda. Sada Europska komisija želi trećinu ruskog plina zamijeniti alternativnim dobavljačima plina iz SAD-a, Alžira i Azerbajdžana, a tvrdi da bi se trećina mogla zamijeniti alternativnim izvorima energije i sve više govori se o izgradnji većeg broja LNG terminala. U novom paketu sankcija EU je do kraja godine zabranila uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima. Nove bi sankcije trebale smanjiti do 90 posto uvoza nafte iz Rusije. Golem je to rez u financiranju za Rusiju koja isporučuje otprilike četvrtinu nafte koju uvoze zemlje EU-a, a novom bi se zabranom to smanjilo za dvije trećine, kako tvrde u Vijeću EU-a.

Nakon što su zapadne sile uvele sankcije Rusiji, predsjednik Vladimir Putin najavio je da će 'neprijateljske' zemlje morati plaćati plin u ruskoj valuti, odnosno rubljima, što je EU nazvao ucjenom. Kako Poljska i Bugarska to nisu učinile, ruska tvrtka Gazprom prekinula je opskrbu plinom tih država. Premda su Rusiji svi prognozirali gospodarski krah, plaćanje plina u rubljima ojačalo je rusku valutu i koristilo njezinu posrnulom gospodarstvu. Plinske tvrtke u nekim zemljama EU-a pristale su plaćati plin u eurima preko ruske banke Gazprombank, koja će potom uplate konvertirati u rublje. Međutim odnosi su između Rusije i zapada dodatno su se zaoštrili.