nova mjera

Zaštićenim najmoprimcima sada se nudi otkup stanova uz državne poticaje, no ni to ih ne oduševljava

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 03.10.2018 14:52
  • Objavljeno 03.10.2018 u 14:30
Prosvjed zaštićenih najmoprimaca na Markovu trgu

Prosvjed zaštićenih najmoprimaca na Markovu trgu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) počela je provoditi javno savjetovanje o programu prodaje stanova POS+ kako bi i zaštićeni najmoprimci uz državne poticaje mogli riješiti stambeno pitanje

POS+ namijenjen je kupovini gotovih stanova na tržištu uz jedinstvenu kreditnu liniju, a podjela otplate kredita u dva dijela, zbog kamatnog računa, u konačnici dovodi do znatnih ušteda, izvijestili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Pogodnosti programa, ističu u Ministarstvu, očituju se u povoljnijoj kamatnoj stopi na kreditna sredstva banaka s kojima APN ima poslovnu suradnju u odnosu na komercijalne kreditne uvjete, potom povoljnijoj kamatnoj stopi na javna sredstva, mjesečnoj uštedi na anuitetu u odnosu na komercijalne kredite te u konačnici u ukupnoj uštedi u plaćenom iznosu poslije završetka otplate.

Poticanje prodaje stanova, navodi se u programu, provodit će se odobravanjem zajmova za kupnju stana kojim se rješava stambeno pitanje, i to javnim sredstvima, a u suradnji s poslovnim bankama i stambenim štedionicama s kojima APN sklapa sporazum o poslovnoj suradnji u pogledu kreditiranja, odnosno odobravanja stambenih kredita građanima.

No hoće li to potaknuti zaštićene najmoprimce na kupnju stanova s obzirom na to da 2023. godine, zbog novog Zakona o najmu, prestaje postojati institut zaštićenog najmoprimca.

Sulejman Tabaković, pravni savjetnik Hrvatskog saveza udruga stanara, koji se bori za prava zaštićenih najmoprimaca, kaže kako POS-ova mjera za kupnju stanova uopće ne olakšava život najmoprimcima te je naziva 'nastavkom pljačke'. Zašto?

  • +10
  • +7

Prosvjed zaštićenih najmoprimaca na Markovu trgu - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Najmoprimci su oštećeni izmjenama Zakona o najmu. Što bi oni sada trebali, uzeti kredite i zadužiti se?', pita se Tabaković i nastavlja:

'Svi građani prema Ustavu imaju jednaka prava i država je trebala donijeti zakon o otkupu stanova, a ne o najmu stanova. No priča ide dalje jer je jako puno ljudi ušlo u bivše vojne i civilne stanove te je država tim ljudima presumpcijom dala stanarsko pravo, a kasnije se njima trgovalo. To je tužna situacija.'

Podsjećamo, Ustav iz 1990. godine ukinuo je društveno vlasništvo i uspostavio privatno, ali se isto tako članak 48. Ustava poziva na pravo o nasljeđivanju prema važećem Zakonu o nasljeđivanju, kojim se nasljeđuje imovina. Međutim 1992. se donosi novi Zakon o prodaji stanova kao lex specialis koji derogira i Ustav i Zakon o nasljeđivanju. Četiri godine kasnije donesen je Zakon o najmu stanova i njime je ukinuto stanarsko pravo. Drugim riječima, oni kojima je bilo ozakonjeno trajno korištenje stanom koji nije njihov najednom su ostali bez tog prava, ali i bez mogućnosti da ga otkupe.

Sulejman Tabaković

Sulejman Tabaković

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon gubitka stanarskog prava 1996. godine država je za njih izmislila pravni termin zaštićeni najmoprimci. Nijedna vlast se od samostalnosti Hrvatske nije ozbiljnije uhvatila u rješavanje ovog problema. Bilo je pokušaja koji su uglavnom samo na tome i ostali. Spomenuti zakon izazvao je brojne negativne reakcije, mijenjan je dva puta, ali problem do današnjeg dana nije riješen.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno ima 3734 privatna stana, u kojima živi blizu devet tisuća zaštićenih najmoprimaca. Prosječna površina tih stanova je 62,25 kvadratnih metara. Prema grubim procjenama, oko 10 posto stanova koriste zaštićeni najmoprimci koji su hrvatski branitelji, a oko 10 posto osobe koje primaju stalnu socijalnu pomoć.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!