U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pokrenulo je izradu sveobuhvatne stručne studije kojom će se analizirati stanje elektroenergetske mreže te identificirati najvažnije lokacije za postavljanje baterijskih spremnika energije. Cilj je rasteretiti mrežu, povećati sigurnost opskrbe i omogućiti veći udio obnovljivih izvora
Više od 50 posto hrvatske prijenosne mreže premašilo je svoj projektirani vijek trajanja, a modernizacija je skup i dugotrajan proces. Istodobno, sustav se sve više suočava s ograničenom fleksibilnošću i nedostatkom kapaciteta za pohranu viškova električne energije iz vjetra i sunca. Tijekom ljeta 2024. godine Hrvatska je bila prisiljena uvesti čak 25 posto potrebne električne energije, dijelom i zbog toga što nema gdje spremiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.
Baterijski spremnici kao rješenje
Upravo tu uskaču baterijski spremnici koji mogu znatno pridonijeti stabilnosti sustava. Kako je istaknula Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, cilj studije je pokazati kako se moderna infrastruktura može iskoristiti za ostvarenje klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije i Hrvatske.
‘Fleksibilnija mreža znači manji trošak energije, veću sigurnost opskrbe i jaču konkurentnost gospodarstva’, istaknula je Pokrovac, dodajući da su baterijski spremnici ključni za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i energetsku neovisnost.
Znanost i gospodarstvo zajedno u projektu
Studiju izrađuju Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba. Profesor Igor Kuzle s FER-a pojašnjava kako će stručnjaci analizirati tehnička uska grla u mreži, evakuaciju energije iz obnovljivih izvora i optimalne lokacije za ugradnju baterijskih spremnika. Paralelno će se analizirati i regulatorne prepreke te financijska isplativost projekta.
‘Ova studija pomoći će u donošenju konkretnih odluka koje će dugoročno oblikovati hrvatski energetski sustav’, rekao je Kuzle.
Podrška ključnih institucija i jasan rok
U izradu studije savjetodavno su uključene i ključne institucije elektroenergetskog sektora – HERA, HOPS i HROTE – a sve bi trebalo biti završeno do kraja 2025. godine. Studija će tada biti javno objavljena te služiti kao temelj za strateško planiranje, privlačenje investicija i izgradnju održivog energetskog sustava.
Kako ističu iz EBRD-a, baterijski spremnici predstavljaju nezaobilaznu kariku u stvaranju otpornije i modernije mreže – a Hrvatska sada ima priliku postaviti temelje za energetski sustav 21. stoljeća.
