UPOZORENJE BANKARA

Zakoni se donose u nemogućim rokovima

  • Autor: SEEbiz/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 25.10.2010 17:35
  • Objavljeno 25.10.2010 u 15:54
Zoran Bohaček

Zoran Bohaček

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge banaka financijski stručnjaci raspravljali su o najnovijim trendovima Europske unije oko boljeg donošenja zakona. Predstavljen je i 27. broj HUB Analiza pod nazivom 'U susret novoj financijskoj regulaciji - što ona znači za hrvatske banke?'

Na prigodnom skupu okupljeni bankari osvrnuli su se na zakonodavnu regulativu u Hrvatskoj uz generalni zahtjev da se zakoni donose u nemogućim rokovima, što uzrokuje nedosljednosti, a onemogućuje procjene učinka.

'Otvaramo ovu temu jer se prilagodbom EU ponovno otvara prostor da se zbog žurbe naprečac donesu zakoni', upozorio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Trebala se dogoditi kriza, kaže Velimir Šonje, nezavisni analitičar, da bi se dogodile 'povijesne promjene', poput novih kapitalnih zahtjeva, novih tehnika dokapitalizacija, regulacije izlaska s tržišta te oporezivanja i doprinosa banaka.

'Sve ide prema uvođenju sustava fondova za osiguranje stabilnosti banaka, što je kontekst u kojem će se provesti oporezivanje banaka', najavio je Šonje.

Europske zemlje ne uvode poreze, već doprinose za te fondove na razini od 0,02 posto do 0,07 posto. U takvim fondovima bi trebalo tijekom 15-ak godina akumulirati dva do četiri posto BDP-a. Postavljaju se stroži kapitalni zahtjevi, odnosno Basel 3, pa će tako banke morati osigurati omjer temeljnog kapitala i rizikom ponderirane aktive na razini od 4,5 posto umjesto dosadašnjih ugodnijih dva posto, te omjer osnovnog kapitala na šest posto.

Ukupni kapitalni zahtjev ostaje osam posto, ali u njega se ne ubrajaju dva zaštitna sloja koja se uvode, zaštitni sloj kapitala na razini te protuciklički sloj kapitala u razini do 2,5 posto.

'Europa uvodi novi sustav supervizije banke, pri čemu će se osnovati tri nova tijela za nadzor tržišta kapitala, mirovinskog sustava i štednje', navodi Šonje.

Novi zahtjevi uvode se postupno u razdoblju od 2013. do 2019. Tu su novine i u nadzoru fiskalnih deficita, pa Šonje drži kako je vrlo vjerojatno da će se najstroži nadzor odnositi na nove članice EU-a

Hrvatske banke ne bi trebale imati problema s implementacijom Basela 3, s obzirom da su trenutni omjeri dva do četiri puta veći od minimalno propisanih.

'Naš problem nije u 2011. već dugoročan. Očekivani prihodi uz rizik Hrvatske postaje neatraktivan, što znači da kapital može otići u druge zemlje', upozorava analitičar.

Šonje upozorava da je ključ u očuvanju konkurentne profitabilnosti, odnosno u smanjivanju rizika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi