KAKO JE DORH TRETIRAO BONOVE

Za MTČ tek prekršajna prijava, Konzum, Mercator i Interspar – nevini

02.03.2012 u 13:03

Bionic
Reading

Bonovi kao sredstvo plaćanja koji ovih dana i dalje nesmetano kolaju Hrvatskom, a Državni inspektorat provodi nadzore i nikako da se utvrdi tko bi tu trebao utjerati zakonitost, već su jednom bili na proučavanju i u DORH-u. Tportal je u posjedu kaznene prijave koju je sredinom prošle godine Sindikat tekstila podnio protiv MTČ-a iz Čakovca i trgovačkih lanaca čijim su bonovima protuzakonito isplaćivani radnici ove tvornice u stečaju. Državno odvjetništvo u Čakovcu odbacilo je kaznenu prijavu: odgovorna osoba iz MTČ-a poslana je samo prekršajnom sucu, a nisu pronašli elemente kaznenog djela ni kod izdavatelja bonova: Konzuma, Mercatora-H, KTC-a, Spara Hrvatske i Plodina

Reagirajući na probleme radnika iz MTČ-a Čakovec kojima su plaće i putni troškovi isplaćivani bonovima trgovačkih lanaca, Sindikat tekstila podnio je kaznenu prijavu protiv tvornice MTČ Čakovec, trgovačkih lanaca i njihovih odgovornih osoba: direktora tvornice MTČ Ivana Krajačića, direktora Konzuma Darka Kneza, direktora Mercatora-H Stanislava Brodnjaka, direktora Spara Danijela Vidiša, direktorice KTC-a Danijele Ivanček i direktora Plodina Mile Ćurkovića zbog pogodovanja vjerovniku, nesavjesnog gospodarskog poslovanja i zlouporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju te povrede prava na rad. Ta ja praksa, upozoravao je sindikat, protivna Zakonu o čeku, Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru MTČ-a i izigrava stečajni zakon, po kojem bi poslodavac inače bio nesposoban za plaćanje.

'Knjižili su međusobna plaćanja slijedom razmjene bonova, čime su prestajali dužničko-vjerovnički odnosi i nastupao privilegirani položaj u odnosu na sve ostale sudionike tržišta (prikrivanje insolventnosti i izbjegavanje stečajeva, dodatno izdavanje i uporaba bonova kad ponestaje novčanih sredstava, zakidanje radnika...), kao i privilegirani položaj poslodavca u odnosu na radnike koji im je davao bonove umjesto novčanih isplata', stoji u odbačenoj kaznenoj prijavi.

Naknade za prijevoz u iznosu 600 kuna i dijelovi plaće (ponekad čak i polovica plaće!) isplaćivani su u bonovima tijekom 2009. i 2010. u Konzumu, Mercatoru i KTC-u, da bi u veljači 2011. bili podijeljeni bonovi Interspara u Varaždinu, pa su radnici imali dodatne troškove odlaska u Varaždin radi realizacije bonova!

Zanimljiva su očitavanja direktora trgovačkih lanaca na temelju kojih je zamjenica općinske državne odvjetnica Ksenija Vidović Vincek zaključila da kod njih nema elemenata za kazneni progon.

Radnici ne smiju pristati na bonove!

'Radnici bez obzira ne težinu situacije ne smiju pristati na isplatu plaće u bonovima, jer će svi poslodavci biti oslobođeni na osnovi njihovog pristanka. To je kupovanje socijalnog mira i prikrivanje stečajeva', komentirala je Svjetlana Šokčević, predsjednica Sinidikata tekstila, odbacivanje kaznene prijave.

Danijel Vidiš, direktor Spara, kazao je da njegova tvrtka prije božićnih i uskršnjih praznika šalje ponudu za kupnju Sparovih bonova, da se koriste u svrhu darivanja, a ne kao sredstvo plaćanja. Ipak, kako Spar kupuje robu od MTČ-a, direktor tvornice ponudio je da se prebiju potraživanja - Spar je tako njima dao poklon-bonove, čime trgovački lanac rješava obavezu prema MTČ-u.

Direktor Konzuma Darko Knez također je s MTČ-om dogovorio dar za zaposlene. S obzirom da je tvrtka i Konzumov dobavljač, riješili su novčana potraživanja na taj način. Knez je rekao da dosad nisu imali nikakvih problema ili pritužbi od poslovnih partnera. Inače konkurentni, oko ove teme svi su trgovački lanci bili složni, pa su i drugi direktori tvrdili da nitko nije tjerao MTČ na bonove.

Odgovornost je preuzeo direktor tvornice Krajačić koji je tvrdio da je osobno kontaktirao trgovačke lance, kako bi tim bonovima isplatio radnicima putne troškove, što je bolje nego da ne dobiju ništa. Osobno bi radije da je mogao isplatiti drugačije putne troškove, u novcu, umjesto u bonovima, no nije imao izbora. Dakle, u obrazloženju odbacivanja kaznene prijave Državno odvjetništvo utvrdilo je nije bilo prisile koju bi diktirali trgovački lanci

Zaključili su da je poslodavac isplatio plaću i putne troškove, iako ne u propisanom novčanom obliku nego u robi, no da su svi zaposlenici pristali svojim potpisom na taj način isplate iako to nisu trebali. Mogli su zahtijevati isplatu u novcu i pokrenuti radni spor, radi isplate iznosa u novcu, piše zamjenica općinske državne odvjetnice Ksenija Vidović Vincek.

I tako je Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu zaključilo da čitava priča sadrži tek jedan mini-krimen: pa je zbog prekršaja čl. 27. Zakona o čeku 28. rujna 2011. godine podnijelo optužni prijedlog prekršajnom sucu protiv direktora tvornice, uz uputu da je svaki radnik bio ovlašten učiniti isto.